Ciljani iznos novog kruga upisa trezorskih zapisa za građane je 900 milijuna eura. Ministar financija Marko Primorac u središnjem je Dnevniku HTV-a kazao da je prema posljednjim podacima oko 4.500 građana iskazalo interes za kupnju trezorskih zapisa.
- Radi se o građanima koji su obavili upise bilo putem naše platforme ili dolaskom u poslovnice Fine. Što se tiče uplaćenog iznosa to je negdje oko 75 milijuna eura, prvi dan, kazao je ministar Primorac. Dodao je da je upisani iznos za koji su građani pokazali interes i veći.
Potvrdio je kako očekuje ispunjenje cilja od 900 milijuna eura koliko je planirano za dvije tranše. Kazao je da računaju i na participaciju i institucionalnih investitora.
- Pažnju ćemo prije svega posvetiti građanima. Bilo mi je drago vidjeti izjave u vašem TV prilogu gdje se vidi da su građani prepoznali ovu priliku i pokazali kako vjeruju u državne politike, prije svega politiku stabilnih javnih financija, kazao je ministar Primorac.
- Naši makroekonomski pokazatelji su sjajni, to je također vjerojatno i velika potpora našim građanima i osigurava situaciju u kojoj građani imaju povjerenja posuditi dio ušteđevine državi i za to ostvariti prinose koji su značajno veći od onoga što bi dobili od držanja štednje u komercijalnim poslovnim bankama, dodao je.
U srpnju će se obratiti građanima u vezi s narodnim obveznicama. Razmišlja se o tome da ročnost dospijeća bude od tri i 10 godina.
- Hoće li i jedno i drugo izdanje biti namijenjeno i građanima, vodimo intenzivne rasprave, izjavio je Primorac. Potom je nastojao pojasniti taj instrument i kazao da je usporediv sa štednjom ako ga građani drže do roka dospijeća.
Jasno mu je da je malo teže objasniti nekome da bi desetogodišnje obveznice trebao držati do roka dospijeća, kako bi pak taj netko bio siguran da će zaraditi željeni iznos. Stoga smatra da bi se građani u tom slučaju trebali savjetovati s investicijskim stručnjacima, ali dodaje da bi se mogao očekivati dosta veliki interes za izdanja duge ročnosti.
Državni proračun je stabilan
Govoreći o državnom proračunu, ministar Primorac je rekao da je stabilan. U skladu s našim projekcijama, kaže, rastu proračunski prihodi, ali i rashodi.
- Ono što građane vjerojatno najviše zanima to je prihod od poreza na dodanu vrijednost, oni rastu negdje oko 15%, ukupni proračunski prihodi oko 12%. Međutim, značajno su rasli i rashodi, podsjetit ću na značajne iskorake u smislu povećanja plaća u javnom sektoru, a što je bilo neophodno imajući u vidu reformski cilj koji smo sami sebi postavili.
S rastom prosječne plaće, rasle su i mirovine koje se indeksiraju dva puta godišnje, pa je i tu došlo do određenog povećanja rashoda. Investicije i obnova od potresa također su bili projekti koji su opteretili javne financije, no sve je to bilo predviđeno.
Primorac je poručio da, vezano uz preraspodjele resora u novoj Vladi, neće biti potreban rebalans proračuna.
Nastavlja se trend smanjivanja inflacije
Upitan o inflaciji, kazao je da se u ovoj godini očekuje inflacija na 3,1 posto kao realan scenarij jer podaci o inflatornom pritisku idu tome u prilog - nastavlja se trend kontinuiranog smanjivanja.
- Ne vidimo da bi bilo kakva događanja u smislu makroekonomskog okruženja mogla značajnije narušiti naše projekcije. Prema prognozama Europske komisije, naš gospodarski rast će u ovoj godini biti 3,3 posto, EU se procjenjuje na jedan posto, a eurozona na 0,8 posto. Dakle, mi ćemo rasti četiri puta brže od eurozone, kazao je Primorac i dodao da uz taj povećani gospodarski rast rastu potrošnja i investicije, što za sobom vuče i povećanu potražnju, a s time i nešto uporniju inflaciju.
Ipak, smatra da je inflacija od 3,1 posto daleko od zabrinjavajućih stopa inflacije kakvima smo svjedočili prije godinu dana.
