U Multimedijalnoj dvorani Riznice Međimurja je održana svečanost uručivanja ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada javnog sektora i prostorne planove nove generacije. Ugovore je gradonačelnicima i načelnicima uručio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, u nazočnosti župana Međimurske županije Matije Posavca i direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luke Balena.
S ciljem poboljšanja transparentnosti sustava prostornog planiranja i pristupačnosti prostornih planova široj javnosti i potencijalnim investitorima kao podloge za plansko, odgovorno i racionalno upravljanje prostorom uvode se prostorni planovi nove generacije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je raspisalo javni poziv za 100 % financiranje njihove izrade za što su osigurana sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Dosad je putem Javnog poziva zaprimljeno 607 projektnih prijedloga, a izdane su odluke o financiranju za 484 projektna prijedloga u iznosu od 11,2 milijuna eura. Sklopljena su 394 Ugovora vrijedna 7,1 milijuna eura.
„Prostorni planovi izuzetno su bitni za daljnji razvoj Međimurske županije. S druge strane projektima energetske obnove želimo ojačati našu infrastrukturu u našim javnim zgradama. Prioritet naše županije je ulaganje u obrazovanje, te nam je cilj sve naše škole osposobiti za jednosmjensku nastavu, a svim našim matičnim školama izgraditi sportsku dvoranu.“, kazao je ovom prigodom župan Matija Posavec.
„Naš je cilj smanjiti potrošnju energije u Hrvatskoj, a da bismo to napravili jedan od temeljnih projekata je upravo ova energetska obnova. 50% sve energije u Hrvatskoj potroši se upravo u zgradama, bilo za grijanje ili hlađenje.“, kazao je ministar Branko Bačić, ujedno uputio i čestitku svima koji su se javili na projekt s uvjerenjem kako ćemo vrlo brzo svjedočiti realizaciji istih.
U ime svih gradonačelnika i načelnika kojima su uručeni ugovori zahvalila je gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini. „Danas je novih 4,6 milijuna eura došlo u Međimurje. To je novac namijenjen konkretnim projektima koji će direktno utjecati na kvalitetu života naših građana, ali i biti upotrijebljen za energetsku obnovu i uređenje objekata po našim mjestima. Svi oni intenzivno se koriste, a njihovom obnovom kvaliteta rada u njima dići će se na višu razinu. Kako se radi o školama, domovima kulture, sportskim prostorijama, vatrogasnim domovima, oni koji ih koriste, plaćat će manje račune, te raditi u ugodnijem okruženju. Mi Međimurci poznati smo po tome da držimo do sredine u kojoj živimo, poštujemo i čuvamo našu tradiciju te nastojimo živjeti u skladu s prirodom. U posljednjih deset godina, europski novac planski ulagali smo upravo u projekte koji su obogaćivali i osuvremenjivali naše životne sredine, omogućavali nove poslovne prilike te stvarali čvrste i kvalitetne temelje za neke buduće projekte. Svatko tko s pauzama od nekoliko godina dolazi ovdje, pozitivno je iznenađen promjenama, razvojem i kvalitetom života koju imamo. I ovi projekti koji će biti sufinancirati sredstvima Nacionalnog plana otpornosti i oporavka na tome su tragu.“
Među odabranima projektima za koje su danas dodijeljeni ugovori su i Izmjene i dopune urbanističkog plana uređenja naselja Mačkovec vrijednosti 18 tisuća eura i Transformacija Prostornog plana uređenja Grada Čakovca vrijednosti 25 tisuća eura.
Uz ova dva projektna prijedloga gradonačelnica Grada Čakovca Ljerka Cividini preuzela je i Ugovor za projekt Grada Čakovca za energetsku obnovu „Sportskog doma Sloga“ u Čakovcu financiranog iz mehanizma Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026.. Vrijednost projekta procijenjena je na 372.190,22 eura, iznos bespovratnih sredstava koje dodjeljuju ministarstvo i fond je 210.578,40 eura, dok će Grad Čakovec u projektu sudjelovati sa 161.611,82 eura.
Postojeći objekt „Sportskog doma Sloga“ nije energetski učinkovit i ne koristi nijedan oblik energije iz obnovljivih izvora energije tako da projekt obuhvaća energetsku obnovu kojom će učinkovitost rezultirati uštedom godišnje potrebe toplinske energije za grijanje od 72,35 % i uštedom godišnje primarne energije od 90,75 % u odnosu na trenutno stanje prije obnove te smanjenjem emisija CO2 od 91,13 %.
