U Dubrovniku je svečano otvoren 9. Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine. Prigodna obraćanja održali su predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Državnog vijeća Narodne Republike Kine Li Keqiang. Uz njih, prigodnim su se govorima obratili ministar gospodarstva poduzetništva i obrta Darko Horvat i ministar trgovine Kine Zhong Shan.
Govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti:
,,Velika je čast i zadovoljstvo izraziti dobrodošlicu u Hrvatskoj ovoliko respektabilnom broju političkih lidera, poslovnih ljudi, predstavnicima kompanija, institucija i medija.
Čast mi je otvoriti 9. Poslovni forum zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine, zajedno s mojim kolegom, g. Lijem Keqiangom, predsjednikom Državnog vijeća Narodne Republike Kine.Posebno sam sretan što se ovo okupljanje održava u Dubrovniku, biseru Jadranskog mora i gradu koji je na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine.
Doprinos Hrvatske globalnoj konkurentnosti i inovacijama
Od 14. do 19. stoljeća napredna Dubrovačka Republika bila je lider u globalnoj trgovini i povezivala Istok sa Zapadom svojom golemom trgovačkom flotom koja je, u to vrijeme, bila treća najveća na svijetu.U blizini Dubrovnika, nalazi se otok Korčula, mjesto gdje se rodio legendarni venecijanski trgovac, Marko Polo, jedan od svjetski najslavnijih istraživača i putnika.
On je, prije sedam stoljeća, proveo značajan dio svog života u Kini i bio jedan od prvih Europljana koji je putovao Putem svile.
Do današnjeg dana, on ostaje sveopća ikona i simbolizira razvoj međusobnog razumijevanja i odnosa Europe i Kine.
Tragom njegovih stopa naš današnji susret nastavlja promovirati poduzetničke odnose i investicije između zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine.To radimo pod sloganom:
„Otvorenošću, inovacijom i partnerstvom gradimo nove mostove“.
Upravo su inovacije, kao što ste vidjeli, ono u čemu je Hrvatska uspješna.Veličinom i brojem stanovnika mala zemlja, ipak Hrvatska je velika u ljudskim potencijalima i željom za inovacijama. U Hrvatskoj su nastale neke inovacije koje su poznate u cijelom svijetu i koje se svakodnevno koriste.
Spomenimo samo neke: prvi čovjek koji je skočio padobranom bio je Hrvat, prije više od 400 godina. Hrvatska je bila prva u Europi koja je imala hidroelektranu, i to na kraju 19. stoljeća. Danas, najbrži električni automobil u svijetu i najbolji električni bicikl napravljeni su, kao što ste upravo vidjeli, u tvrtki "Rimac Automobili", u Hrvatskoj.
Dodajmo tome, zahvaljujući tehnološkim rješenjima hrvatske tvrtke "Infobip" četiri milijarde ljudi komunicira svakodnevno putem Vibera i Facebook Messengera. I napokon, tu je kravata, modna inovacija koju su koristili hrvatski konjanici prije više od gotovo 400 godina i koja je od tada evoluirala u neizostavan dio poslovnog odijevanja.
Naše težnje za izvrsnošću prepoznate su, također, u sportu, gdje postižemo velike uspjehe u mnogim disciplinama.
Da zaključimo, ovakva postignuća i inovativni novi proizvodi su samo dio hrvatskog doprinosa globalnom natjecanju i inovacijama.
Dame i gospodo,
Kina je danas najvažniji trgovinski partner vodećim svjetskim gospodarstvima. Kina je drugo najveće tržište za izvoz iz Europske unije i prvo za uvoz iz Europske unije.
Svaki dan, više od milijardu eura je razmjene između Europske unije i Kine. Vrijednost europskog izvoza u Kinu pet puta je veći u zadnjih 15 godina, dok je uvoz iz Kine četiri puta veći.
Ova trgovinska razmjena ima značajan utjecaj na ekonomski rast za obje strane.Zemlje koje su danas ovdje zastupljene također imaju značajan porast razmjene s Kinom, i to usprkos negativnom utjecaju svjetske krize.
Ukupna vrijednost izvoza iz ovih 16 zemalja u Kinu u zadnjem desetljeću povećala se za približno pet puta.Stoga se udio našeg izvoza, u ukupnom uvozu Kine, više nego udvostručio u zadnjih deset godina.
Uvoz iz Kine u ovih 16 zemalja istodobno se povećao oko 2.3 puta.
Ipak, treba imati na umu glavne razlike u veličini naših gospodarstava.
Kinesko gospodarstvo je približno osam puta veće nego ukupna gospodarstva svih 16 zemalja Srednje i Istočne Europe, sudionica ovog Poslovnog foruma.
Treba, također, pozdraviti da Kina, pogotovo nakon Shanghai Import Expo-a održanog u studenome prošle godine, više ne stavlja naglasak samo na svoj izvoz nego se značajno okreće prema uvozu dobara i usluga.
Uzimajući u obzir sve veću domaću potražnju u Kini te veličinu i sofisticiranost njena tržišta, ovo predstavlja veliku priliku za sve naše zemlje i za našu poslovnu suradnju. Ne treba zaboraviti ni kontekst 4. industrijske revolucije, zasnovan na digitalizaciji ekonomije i umjetnoj inteligenciji, koja postaje sve važnija za gospodarski razvoj.
Svjetska trgovinska organizacija nedavno je istaknula da umjetna inteligencija i Internet stvari mogu za 34-postotna boda povećati rast trgovine do 2030., zahvaljujući smanjenju troškova i povećanju produktivnosti.
Ovo može biti značajno važno za mikro, mala i srednja poduzeća, sve dok mogu biti ukorak s primjenom novih digitalnih tehnologija.
Naša bliska suradnja može nam pomoći da ubrzamo s napretkom i smanjimo razliku s najrazvijenijim društvima, prema Indexu digitalnog gospodarstva i društva.
250 tisuća kineskih turista u 2018.
Ekscelencije, dame i gospodo,
Hrvatska, kao jedna od 25 glavnih turističkih odredišta u svijetu, koju je prošle godine posjetilo 20 milijuna turista, vidi značajan potencijal na tržištu Kine.Primjerice, u 2016. Hrvatsku je posjetilo 100 tisuća kineskih turista, dok je do 2018. taj broj povećan do gotovo 250 tisuća.Naše su projekcije da ćemo u ovoj godini imati oko 350 tisuća kineskih turista.
Ako ovome broju turista pridodamo onaj iz 15 zemalja sudionica, to je gotovo 30 posto ukupnog broja svih turista koji dolaze u našu zemlju.
Dodatni poticaj našem turizmu i ukupnom gospodarskom razvoju dat će trenutno najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj – izgradnja Pelješkog mosta, u blizini Dubrovnika, čije smo gradilište premijer Li i ja jučer posjetili.
Teško možemo govoriti o povezanosti i infrastrukturi bez da spomenemo taj jedinstveni simbol suradnje Hrvatske, Europske unije, ali i Kine.
Ovaj projekt, vrijedan 420 milijuna eura, sufinanciran s nacionalne razine i fondova Europske unije, ključan je za fizičko povezivanje dva dijela Hrvatske, koja su sada razdvojena teritorijem susjedne Bosne i Hercegovine.
Za modernizaciju luka i željeznice do 2030. 3 milijarde eura
U zadnjih 25 godina Hrvatska je investirala značajna sredstva u modernizaciju cesta i infrastrukturu zračnih luka. Izgradili smo 1.300 kilometara modernih autocesta, integriranih u Trans-europsku mrežu te smo značajno nadogradili naše glavne međunarodne zračne luke.
Naš je cilj sada modernizirati naše najveće luke, kao i naše željeznice, u koje smo do 2030. planirali investirati tri milijarde eura. Zahvaljujući našem zemljopisnom položaju, Hrvatska je pozicionirana postati "vrata" Mediterana prema Srednjoj Europi, stoga može imati veliku ulogu u trgovini između Srednje i Istočne Europe i Kine.
Zaista, koristeći hrvatske morske luke može se cijelih tjedan dana uštedjeti vremena u brodskom prijevozu bilo kojih dobara koja dolaze iz Azije u Europu kroz Sueski kanal. To može pridonijeti svim našim gospodarstvima.
Na summitu "16+1" održanom u Budimpešti, Hrvatska je prihvatila uspostaviti Koordinacijski mehanizam za malo i srednje poduzetništvo između zemalja Srednje i Istočne Europe i Kine.
Kroz ovaj mehanizam želimo poboljšati umreženost poduzetnika te proširiti prilike za trgovinu i investicije između naših gospodarstava.
Stoga mi je drago da s premijerom Lijem Keqiangom zajednički danas mogu službeno pokrenuti web stranicu za Koordinacijski mehanizam za malo i srednje poduzetništvo. Siguran sam da će ona biti središnje mjesto za razmjenu informacija i promociju poslovnih kontakata između 17 zemalja, ali i da će doprinijeti većoj trgovinskoj razmjeni između europskih zemalja i Kine.
Svima vama želim uspješan Poslovni forum, posebno predstavnicima raznih industrija i kompanija iz Europske unije koji su se okupili ovdje u Dubrovniku.
Također, želim vam ugodan boravak u najatraktivnijem mjestu na hrvatskom Jadranu, prekrasnom i povijesnom gradu Dubrovniku.
Dobrodošli!
