Jadransko-jonska regija bogata je morima, ali i unutarnjim plovnim putevima – rijekama i jezerima, koji sve više postaju i važan turistički resurs cjelogodišnjeg nautičkog turizma, a zbog povećanog pritiska na te prirodne resurse, važnost njihove pravovremene zaštite i očuvanja te potreba za uspostavom zelenih infrastrukturnih kapaciteta i održivih upravljačkih modela u nautičkom turizmu postaju prioriteti regionalnih javnih turističkih politika. Zato je bitna suradnja na području cjelokupne Jadransko-jonske regije kroz međusobnu razmjenu informacija, znanja i iskustva, zajednička istraživanja i projekte. Jedan od oblika takve suradnje ostvaren je kroz EUSAIR konferenciju o održivom nautičkom turizmu na području Jadransko-jonske regije, održanu početkom srpnja u Zagrebu.
Ozelenjava se najbrojnija čarter flota na svijetu
Hrvatska ima najbrojniju čarter flotu na svijetu s preko 5.000 čarter plovila, a predstavlja i najpoželjniju destinaciju za čarter goste na globalnim tražilicama za najam plovila. Slike koje ovih dana dolaze s Jadrana, marina i luka najbolje to potvrđuju.
Prema rezultatima na konferenciji premijerno predstavljenog, šestog po redu, istraživanja Tomas nautika „Stavovi i potrošnja nautičara u Hrvatskoj u 2022. godini“ - koje Institut za turizam od 2001. godine provodi za potrebe Ministarstva turizma i sporta, nautičari su ne samo brojni, već i izuzetno poželjni gosti, s obzirom na potrošnju tijekom boravka u Hrvatskoj: 60% unajmljuje jahte od hrvatskog čartera, 54% unajmljuje i skipera, pa je čarter turizam jedna od profitabilnijih grana turizma.
Čarter gosti su u prosjeku stari 44 godine, a 57% ih je s primanjima kućanstva višim od 5.000 EUR. Prosječna dnevna potrošnja po osobi je 255 EUR, od čega je 179 EUR vezano uz plovilo. Najviše novih „čarteraša“ u prvom posjetu Hrvatskoj dolazi iz nordijskih zemalja. U mini krstarenjima na manjim plovilima, koja su originalni hrvatski proizvod, gosti u prosjeku troše dnevno 338 EUR, a u strukturi gostiju dominiraju gosti iz zemalja Beneluksa, Velike Britanije i Skandinavije.
Nautičare najviše smetaju gužve u mjestima posjećenim tijekom plovidbe. Iako prema navedenom istraživanju, nautičari u Hrvatsku dolaze radi ljepote prirode i krajolika, više od polovice njih, točnije njih 62%, i dalje ispušta tankove u more, čime direktno dugoročno negativno utječu na ključni motiv svog dolaska. To više nije samo posljedica nedostatka infrastrukture, već informiranosti, svijesti i stavova nautičara. I na pozitivnim promjenama u tom dijelu treba intenzivnije raditi.
Studije Europske komisije i OECD-a Hrvatsku ističu kao zemlju koja je među prvima krenula u uspostavljanje sustavno mjerljivih pokazatelja održivog turizma. Međutim, ne postoji jedinstvena metodologija koja bi mjerila i izmjerila nosive kapacitete cijelog Jadrana, to se tek treba izraditi. Kao jedan od oblika regionalne suradnje nastao unutar 4. tematskog stupa EUSAIR održivi turizam je i strateški projekt „CruiseAIR“. Projekt ima za cilj pripremu planova upravljanja kruzing destinacijama na području cjelokupne Jadransko-jonske regije.
"Kroz novi Zakon o turizmu unaprijedit ćemo okvir za poticanje ulaganja u turizmu, a po prvi puta će se stvoriti i poseban okvir poticaja za održivu nautiku. Poticat će se projekti u turizmu visoke dodane vrijednosti, koji između ostaloga uključuju i charter flotu kao i djelatnosti smještaja gostiju na plovilima nautičkog turizma za krstarenje i plovila za jednodnevne i višednevne izlete. Radi smanjivanja emisija stakleničkih plinova iz turizma, osigurat će se dekarbonizacija turističke infrastrukture i zelena tranzicija turističke flote. Po prvi puta će se omogućiti korištenje potpora za charter flotu i to za obnavljanje ili kupnju čistih vozila ili vozila s nultom stopom emisije. Omogućit će se i ulaganje u marine, i to prihvatnih kapaciteta za crne tankove u marinama", iznijela je na konferenciji ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac hrvatski primjer dobre prakse.
Hrvatska je u procesu zelene i digitalne tranzicije i transformacije turizma na načelu održivosti, a Zakonom o turizmu, koji je u pripremi, po prvi puta će se stvoriti poseban okvir izdašnih poticaja i za održivu nautiku. Ovogodišnji javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava iz nacionalnih izvora „Konkurentnost turističkog gospodarstva“, u jednom svom dijelu, kroz Mjeru C, pilotirao je i po prvi put uključio i plovne objekte za krstarenje. Njima je omogućeno financiranje nabavke uređaja za desalinizaciju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, tzv. smeđe tankove. Sukladno Odluci o dodjeli bespovratnih sredstava od 26. lipnja, na ukupno odobrenih 30 prijava raspoređeno je 400.176 EUR potpora. Po usvajanju Zakona o turizmu očekuju se znatno izdašnija sredstva iz nacionalnih izvora i EU fondova namijenjena upravo razvoju održivog nautičkog turizma.
Primjeri dobre prakse kad su u pitanju održivost, gospodarenje otpadom, korištenje obnovljivih izvora energije te očuvanje mora i priobalja dolaze iz većine ACI marina, najvećeg sustava marina na Mediteranu, koje sve više uvode najnaprednija održiva tehnološka rješenja. Primjeri dobre prakse dolazi i iz zaštićenih područja poput nacionalnih parkova ili parkova prirode kroz donošenje i primjenu planova održivog upravljanja tim područjima.
EUSAIR konferenciju o održivom nautičkom turizmu svojim je izlaganjem zatvorio Robert Pende, ravnatelj Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma i sporta, istaknuvši da „kako bi se potaknule potrebne promjene, svi mi koji se bavimo turizmom moramo svojim primjerom pokazati i biti prvi u očuvanju mora, rijeka i jezera kroz primjenu načela održivog turizma“.
