Prošao je točno mjesec dana kako je Ukrajina pristala na američki prijedlog potpunog i bezuvjetnog prekida vatre u trogodišnjem ratu, Rusija, iako agresor u ratu nastavlja ratna djelovanja, kao da tog američkog prijedloga nije ni bilo. Čak što više, na sam dan blagdana Cvjetnice, koji se istog dana ove godine slavi u Rusiji i Ukrajini i u svim kršćanskim zemljama, Ukrajina je doživjela još jedan dan teške ratne groze u gradu Sumy, između Kijeva i Harkova na vjerojatnom potezu očekivanog glavnog napada buduće ofenzive ruske vojske. Opet, namjerno je došlo do napada, u kojemu je stradalo najviše civilnih lica, pa i djece i svih ostalih, koji su odlazili ove nedjelje u crkve tog grada od 256 tisuća stanovnika. Ubijeno je 35 ljudi i ranjeno preko 100 ljudi, što je najveći ljudski gubitak ove godine. To je svijet vidio ove nedjelje, a evo u ponedjeljak ujutro (ili u SAD u ponoć) ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa u Ukrajinu, s glavnim ciljem i namjerom, da se „izravno uvjeri u posljedice ruske agresije. Tek tada mogu napredovati rasprave o završetku rata. Mi u Ukrajini pozdravljamo posjet Trumpa, koji bi mu trebao pomoći, da razumije što se to ovdje događa“, piše ovoga ponedjeljka u poruci Zelenski američkom predsjedniku Trumpu, izražavajući razumijevanje za sadašnja stajališta američkoga predsjednika, ali ga moli: „Prije bilo kakve odluke, bilo kakvoga plana za pregovore, dođite pogledati ljude, civile, ratnike, bolnice, crkve, ubijenu djecu, pa onda pođimo na planove o tome kako završiti s ratom i razumjet ćete s kime imate dogovor. Razumjet ćete što je učinio Putin. Sve to će vam pokazati da ne možemo vjerovati pregovorima s Rusijom „, govorio je Zelenski u specijalnoj emisiji američkoj televiziji CBS. On je pet vidno razočaran u Ameriku, ali nema drugog izlaza, nego da to otvoreno kaže: „Kako je moguće biti svjedok našim velikim žrtvama i našim mukama, vidjeti što Rusi čine, i još uvijek vjerovati, da oni nisu agresori, da oni nisu započeli taj rat? To govori o ogromnom utjecaju ruske informativne i obavještajne politike na Ameriku, na američku politiku i na američke političare. „Predsjednik Trump bi kao moćan predsjednik moćne države trebao stati uz Ukrajinu!“, govori Zelenski očito u očaju i dodaje svoju, po svemu sudeći utemeljenu ocjenu:„Mislim da nije u redu, da kod svega rečenoga o činjenicama, Amerika i dalje želi biti neutralna“!?
Naravno zamjerke Ukrajine Rusiji su zamjetno veće u pogledu „naivnoga“ pristupa Amerike odnosima s Rusijom, jer poslije sastanka ministara vanjskih poslova Marca Rubija i Sergeja Lavrova u Saudijskoj Arabiji bezrazložno je pojačan pritisak SAD na Ukrajinu, prekinuta vojna pomoć i pružanje dragocjenih obavještajnih- podataka. To nije bilo bez posljedica za Ukrajinu, pa Zelenski je ovoga ponedjeljka bio prisiljen da otvori i ratne karte: „ Veličina naše vojske nije dovoljna za oslobađanje velikih teritorija okupirane domovine. Mi smo toliko sposobni, da uspijevamo zadržavati neprijatelja i stoga mi nikako ne možemo smanjivati našu vojsku, što je bio jedan od uvjeta Rusije za pregovore, uz ostala ograničenja(nabavke i proizvodnje naoružanja)“. Na primjer Ukrajina je spremna kupiti 10 sustava raketa Patriot za zaštitu neba od raketnih napada iznad najvećih gradova, ali SAD takve sustave prioritetno isporučuje Izraelu, iako Ukrajina je sposobna sama proizvoditi rakete Patriot po američkoj licenci, ali to nije dogovoreno.
Napad na grad Sumy kao da je malo potresao Trumpa, jer je izgovorio: „To je bila grozna stvar!“Upozorenje Zelenskog Trumpu tek s ovim napadom postaje razumljivo, a samo dan prije napada na Sumy glasilo je: „Kada sam više puta rekao Trumpu kada me je pitao zašto primirje djeluje odgovarao sam: Putin ne želi prekinuti rat. Put ne želi da mi budemo nezavisni. Putin nas želi uništiti-naš suverenitet i naše ljude“, poručivao je Zelenski Trumpu. Ali kako opet objasniti ili ne daj Bože opravdati ove riječi Trumpa nakon što je izgovorio ono „grozno“ za napad na Sumy ove nedjelje kada je u nastavku rekao: „Rekli su mi da su učinili grešku“.
Jasno da su slijedile osude ovog brutalnog napada na grad Sumy. Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon je dala posebnu izjavu i poruku ministarstva: „Rusija nastavlja rat uz očito nepoštivanje međunarodnoga prava. To je brutalno ubijanje civila. Umjesto puta prema miru Rusi su ponovno pokazali ignoranciju prema ljudskim životima i diplomatskim nastojanjima“, rekla je ministrica Fajon, a u istom stilu bile su i izjave većine europskih voditelja.
Ovakvo stanje oko neizvjesnosti ishoda rata ili pregovora o miru posebno zabrinjava baltičke države, koje sve više izražavaju bojazan od realnih prijetnji i za sada skrivenih namjera ruskoga političkog i vojnog vodstva o nastavku invazije prema drugim državama, posebno članicama Nato saveza na Baltiku. Upravo u toj neizvjesnosti Zelenski izlazi u međunarodnu javnost s pozivom najvišom predstavnicima EU da dođu u Kijev 9. svibnja na Dan pobjede u Drugom svjetskom ratu i da tako pokažu diplomatsko jedinstvo otpora prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu koji će tada u Moskvi prirediti vojnu paradu. Na drugoj strani Putin poziva voditelje Izraela, Kine, Brazila, Slovačke i Srbije. To će svakako biti dva različita skupa, gdje će biti više uočljivo tko neće doći.
Napad na Sumy kao da je ipak malo pokrenuo u jasnijoj slici ratne situacije. Poljska kao najveća država tog dijela Baltika vrlo je osjetljiva na invazijske apetite Rusije. Njihov ministar vanjskih poslova Radoslaw Sikorski upozorava Trumpa, da ga Putin strašno ponižava i da se ruga na njegovoj dobroj volji: „Ukrajina je prije više od mjesec dana pristala na prekid vatre, ali grozni napadi na Krivi Rog i Sumy djeluju prema Washingtonu kao izrugivanje. Nadam se da predsjednik Trump i američka administracija vide da se voditelj Rusije s njima izruguje i da će američki predsjednik donijeti prave odluke“, rekao je ministar Sikorski, a Trump je za početak samo spomenuo, da odgađa ukidanje sankcija Rusiji. U zamršenim situacijama dobro je znati koja strana je na potezu. Kako su se sva obećanja Trumpa koja su bila vezana za neke rokove istekla bez rezultata sve su manji izgledi, da će za ovih desetak dana rat biti zaustavljen kako je obećavao Washington, a nema ni naznaka da bi Trump imao u paketu spremne druge mjere većeg pritiska na Putina da zaustavi ratni pohod. Kada bi Europa imala bar malo više jedinstva i odlučnosti u sprječavanju osvajačkih namjera Rusije bio bi to ohrabrujući potez za stvaranje mira i stabilnosti europskog kontinenta.
Ivan Botteri