Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije očekivao neki ozbiljniji pristup ruske strane u drugoj rundi pregovora, ali je cijelo vrijeme napeto čekao vijesti iz Istanbula od svojega izaslanika i voditelja delegacije, ministra obrane Rustema Umerova. On je potvrdio da je ukrajinska delegacija jasno i odlučno postavila svoja polazna stajališta: 1.Razmjena zarobljenika i mrtvih (svi za sve) 2.Povratak otete ukrajinske djece i 3.Bezuvjetno primirje od minimum 30 dana te kao posebno prijedlog za sastanak Putin-Zelenski, uz moguću nazočnost Trumpa. Od ruske strane je tek u tijeku pregovora predat Memorandum ultimativnih prijedloga. Iz izvješća ministra Umerova Zelenskome je jasno, da Rusija odbacuje primirje od 30 i više dana, pa bi prema stajalištima Ukrajine to trebao biti razlog za izvršenje međunarodnoga pritiska na Rusiju. Čini se mudra procjena Urtenova da „Rusija ponovno odugovlači, stvarajući iluziju diplomacije, koju bi mogla voditi SAD bez poduzimanja bilo kakvih stvarnih akcija“.
Praktično, opet kao u prvoj rundi, jedini korak je učinjen u razmjeni zarobljenika (sporazumi uključuju razmjenu ranjenih i bolesnih, vojnika od 18 do 25 godina i povratak tijela poginulih vojnika, svaka strana po 6.000).Za otetu ukrajinsku djecu ukrajinska strana predala je verificirane liste, ali nije ništa riješeno.
Ukrajina je odgodila sastanak predsjednika država do kraja lipnja.
U pogledu očekivanja drugi sastanak u Istanbulu potvrdio je da ruska strana pokazuje još manje volje da prekine ratovanje. Ruska strana je skrivala Memorandum, a punom parom pokretala ljetnu ofenzivu. Ukrajina je tražila mogućnosti prekida rata, a Rusija pružala sve moguće izgovore u cilju nastavka rata. Jedino što bi Rusija pristala jest kapitulacija Ukrajine.
Ukrajinski komentatori, pa čak i neki od ruskih vojno političkih analitičara priznaju da prije šest mjeseci nije se moglo ni zamisliti da ruska i ukrajinska delegacija sjede i razgovaraju u istoj prostoriji, što se uzima, odnosno priznaje kao rezultat angažiranja Trumpa. To je neki rezultat, ali za sada daleko od mira, jer već drugi put se svodi na humanitarnu funkciju, a ubijanja traju. Ovoga utorka strada Sumska oblast i grad Sumy, što je obično ili češće u prilici kada se sprema veći napad na tom pravcu.
Ako pogledamo diplomatske akcije od susreta na nižom do najvišim razinama praktično se ne postiže ništa. Ako pogledamo stanje na bojišnicama, gdje se već tri godine ne ostvaruje cilj agresije, ali ni zaustavljanje agresora, onda izgleda da nema druge nego opsežne najjače američke moguće sankcije ugrožavanja posrnule ekonomije Rusije. Tu je odluka Donalda Trumpa, koji prijeti povlačenjem iz mirovnoga procesa prekida rata i ostvarenja trajnoga mira, te prepuštanje sudbine Ukrajine Europi, i zaštiti Europe od Ruske invazije.
Zar Europa ne vidi interes u ostvarenju zaštite trajnoga mira kroz veće jedinstvo u sprječavanju osvajačkih namjera Rusije?
Vrlo učinkovit i hitri korak do mira u Ukrajini može se ostvariti u razumnom razgovoru Zelenskog i Putina. Bili su obojica pred velikim iskušenjima i mogli su zaključiti, da ako ovako nastave izlaz i ratne krize nije na dostupnom vidiku.
Ivan Botteri
Zelenski za susret s Putinom
