Unatoč sve većem broju civilnih žrtava i napadima na ukrajinske gradove, Rusija i dalje postavlja uvjete za mir, dok Ukrajina i saveznici traže prekid vatre bez uvjeta
U petak je ruski predsjednik Vladimir Putin ponovno izrazio spremnost za sudjelovanje u mirovnim pregovorima – ali samo pod uvjetima koje je Kremlj već ranije postavio. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručuje da je otvoren za pregovore, ali ne i za prihvaćanje ultimatuma agresora koji je pokrenuo rat i okupirao dijelove ukrajinskog teritorija.
Zelenski i američki predsjednik Donald Trump istaknuli su kako je prvi korak prema miru bezuvjetni prekid svih oružanih djelovanja.
Putin ponavlja stare zahtjeve
Na sastanku s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u Kremlju, Putin je ponovno naglasio važnost ranijih pregovora u Istanbulu. Ipak, javnost dobro zna da ti pregovori nisu doveli do rješenja nijednog ključnog pitanja – osim razmjene tijela poginulih i zarobljenika – dok su ruske snage nastavljale ofenzive istoga dana kada su razgovori završavali.
Putin je rekao da je Rusija spremna čekati Ukrajinu ako "smatra da nije pravo vrijeme za razgovore", no iz Kijeva poručuju da takve izjave prikrivaju stvarne namjere Kremlja.
Pet ključnih ruskih zahtjeva Ukrajini
Ruski uvjeti, koje ukrajinski analitičari nazivaju ultimatumima, ostaju isti:
-
Ukrajina mora prihvatiti neutralni, nesvrstani i nenuklearni status.
-
Potrebna je potpuna demilitarizacija i tzv. denacifikacija Ukrajine.
-
Ukrajinske trupe moraju se povući iz četiri regije koje Rusija želi kontrolirati.
-
Ukrajina mora službeno odustati od članstva u NATO-u.
-
Kijev treba priznati "novu teritorijalnu realnost" – uključujući Krim, Sevastopolj, Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporižju kao dijelove Ruske Federacije.
Ukrajinski odgovor: Nema priznanja okupacije
Iz ureda ukrajinskog predsjednika poručuju:
„Ukrajina je podržala američki prijedlog o prekidu vatre još u ožujku i izrazila spremnost za pregovore, a Putin i dalje tvrdi da drugi odbijaju razgovarati. U stvarnosti, upravo je Rusija ta koja nastavlja bombardirati ukrajinske gradove.“
Predsjednik Zelenski jasno ističe da Ukrajina zna tko u Rusiji donosi odluke te predlaže razgovore na razini lidera, ne više tehničkih timova. Njegov savjetnik Andrij Jermak poručuje:
„Vrijeme je da Rusija napusti iluzije i suoči se sa stvarnošću. Pregovori su mogući, ali ne na temelju lažnih obećanja i stalnih napada.“
UN i zapadni lideri osuđuju ruske napade
I dok Moskva govori o mirovnim pregovorima, s terena dolaze vijesti o pojačanim zračnim napadima, pogotovo noću. Vijeće sigurnosti UN-a raspravljalo je o ruskoj agresiji, a slovenski veleposlanik Samuel Žbogar upozorio je:
„Ruski napadi uzrokuju sve više civilnih žrtava. Sve češći noćni napadi nisu usmjereni na vojne ciljeve, nego na teroriziranje stanovništva. Takvo ponašanje dovodi u pitanje iskrenost Rusije kad je riječ o mirovnim pregovorima.“
Trump: Putin želi cijelu Ukrajinu
Američki predsjednik Donald Trump, koji je ranije govorio o mogućem dijalogu s Moskvom, ovoga je puta bio izravniji nego ikada:
„Putin želi cijelu Ukrajinu. To mu neće biti lako. Sankcije su nužne i moraju biti snažne.“
Trump je dodao da ga ponašanje ruskog predsjednika iznenađuje te je ustvrdio da više ne vjeruje Putinovim obećanjima:
„Putin je tvrd kolačić koji se teško mijenja. Možda misli da može uzeti sve, ali to mu neće uspjeti.“
Zaključak: Mir ostaje daleko
Unatoč međunarodnim naporima i brojnim pozivima na prekid sukoba, rat u Ukrajini ulazi u novu, opasniju fazu, s nastavkom ruskih ofenziva i oklijevanjem Kremlja da pristupi pregovorima bez uvjeta. Dok Rusija traži priznanje okupiranih teritorija, Ukrajina i saveznici inzistiraju na poštovanju međunarodnog prava i teritorijalnog integriteta.
Mir je, čini se, i dalje daleko – a broj civilnih žrtava raste iz dana u dan.
