Nakon ruske invazije na Ukrajinu, zastupnici su pozvali na dodatne obrambene napore EU-a i daljnje korake za smanjenje energetske ovisnosti Europe o Kremlju.
U srijedu ujutro europarlamentarci su s estonskom premijerkom Kajom Kallas i visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku Josepom Borrellom raspravljali o globalnoj ulozi Europe u svijetu koji se mijenja i sigurnosnoj situaciji na kontinentu nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Na početku rasprave, predsjednica Parlamenta Roberta Metsola dotaknula se onoga što Unija mora učiniti kako bi odgovorila na rusku invaziju i pokušaje destabilizacije europskog sigurnosnog poretka od strane Kremlja: “Moramo ponovno ocijeniti ulogu Europe u ovom novom svijetu. Moramo povećati ulaganja u obranu i inovativne tehnologije. Vrijeme je da poduzmemo odlučne korake kako bismo jamčili sigurnost svih Europljana. Vrijeme je za izgradnju prave sigurnosne i obrambene unije i smanjenje naše ovisnosti o Kremlju. Ono što smo do sada vidjeli u smislu europske koordinacije, solidarnosti i jedinstva je bez presedana – i mora biti nacrt za naše daljnje djelovanje.”
Estonska premijerka Kaja Kallas podsjetila je europarlamentarce da je i ona sama dijete deportirane majke koju je Staljin poslao u Sibir. Pohvalila je aktivnosti koje EU poduzima kako bi pomogla Ukrajini te solidarnost europskih građana prema onima koji bježe od rata. No također je dodala: “U ovome smo dugoročno. Morat ćemo pokazati strateško strpljenje, jer mir se neće dogoditi preko noći.”
Premijerka Kallas je pozvala na „politiku pametnog blokiranja“. Istaknula je potrebu da EU „intenzivnije i brže radi na smanjenju energetske ovisnosti o ruskom plinu i nafti“ te da osnaži europsku obranu, istodobno surađujući s NATO-om. Govoreći o budućnosti Ukrajine, poručila je: „Ne samo da je u našem interesu dati Ukrajini perspektivu članstva; to je i naša moralna dužnost. Ukrajina se ne bori za Ukrajinu; bori se za Europu. Ako ne sada, onda kada?“
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell je pak naglasio kako će ovaj rat „ostaviti trag u povijesti“ te je kazao da EU i njegovi građani sada konačno moraju uložiti zajednički napor kako bi smanjili svoju energetsku ovisnost o Rusiji. To također uključuje objašnjavanje građanima „da naš način života ima svoju cijenu“. Europa će morati biti spremna podnijeti trošak odgovora Rusiji, a posljedice ovog rata bit će dugotrajne; oblikovat će europske politike u idućim godinama i desetljećima, rekao je Borrell.
Snimke izjava pogledajte ovdje.
Jačanje europske obrane, nova europska pravila o azilu, zaustavljanje ruskog plina
U prvoj grupi govornika klubova zastupnika bili su europarlamentarci: Arnaud Danjean (EPP, Francuska), Iratxe García Pérez (S&D, Španjolska), Nathalie Loiseau (Renew Europe, Francuska), Ska Keller (Zeleni/EFA, Njemačka), Jaak Madison (ID, Estonija), Anna Fotyga (ECR, Poljska) te Martin Schirdewan (Ljevica, Njemačka). Ovdje pogledajte snimke njihovih istupa.
U svojim su govorima mnogi zastupnici podsjetili na dosadašnje neuspjele napore EU-a na jačanju svojih obrambenih sposobnosti. Pozdravili su novi Strateški kompas čiji je cilj pružiti jasne političke smjernice o pristupu EU-a sigurnosti te su pozvali na zajednički napor za unapređenje europske obrambene unije. Ujedno su zatražili od svih država članica da ulože dodatne napore kako bi svoja obećanja pretvorili u stvarnost. Također su poručili kako EU treba smanjiti korištenje ruskog plina i nafte, više ulagati u zelene tehnologije i skladištenje energije te raditi na uvođenju odgovarajućeg migracijskog sustava za dobrodošlicu i dijeljenje odgovornosti za izbjeglice.
Neki su članovi istaknuli da ulaganje u sigurnost znači više od pukog trošenja novca na vojsku. Primjerice, uključuje podršku kritičnoj infrastrukturi, kiberotpornost i ubrzavanje zelene tranzicije. Drugi su pozvali na učinkovitije sankcije protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina i njegovih oligarha, povećanje porezne transparentnosti i potrebu usporavanja utrke u naoružanju.
