Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj, u suradnji s predstavništvom Europske komisije i veleposlanstvom Francuske, organizirao je konferenciju o utjecaju koronakrize na društveno-ekonomski položaj žena te izazovima oporavka u post-pandemijskom razdoblju. Na dva panela raspravljalo se o porastu emocionalnog i fizičkog nasilja nad ženama koje se bilježi tijekom pandemije te o mentalnom zdravlju i rodnoj ravnopravnosti kod rada na daljinu.
Uvodno su se sudionicima obratili zastupnici u Europskom parlamentu Sunčana Glavak (HDZ, EPP) i Predrag Fred Matić (SDP, S&D) koji su istaknuli kako različita istraživanja pokazuju da je pandemija dodatno pogoršala ionako složenu i tešku situaciju te da će njezine posljedice po položaj žena biti dugoročne. Govorili su i o ženama u kontekstu rata u Ukrajini te ukazali na njihovu hrabrost, ali i ranjivost. Voditeljica Ureda Europskog parlamenta Violeta Simeonova Staničić iznijela je rezultate posljednjeg istraživanja Eurobarometra prema kojem čak 84 % ispitanica u Hrvatskoj smatra da je pandemija doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama, a 49 % svjedoči o negativnom utjecaju koronakrize na primanja. Videporukom okupljene je pozdravila potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica podsjetivši na zakonodavne prijedloge kojima se na EU razini nastoji promicati i osnaživati položaj žena. Yannick Andrianarahinjaka iz veleposlanstva Francuske u Hrvatskoj kazao je pak kako unatoč velikom napretku posljednjih desetljeća još uvijek treba puno truda za ostvarivanje ravnopravnosti žena na svim područjima.
U raspravi o mentalnom opterećenju i ravnopravnosti kod rada na daljinu sudjelovali su: zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ, EPP), ravnateljica Ustanove za zapošljavanje, rad i profesionalnu rehabilitaciju osoba s invaliditetom DES Edita Maretić Dimlić, psihijatrica Tea Vukušić Rukavina, koordinatorica francuskog Laboratorija jednakosti Mathilde Haulon te predstavnica francuskog Ministarstva za rodnu ravnopravnost Jeanne Vincent. Govorilo se o tome da se, osim sa staklenim stropom pri profesionalnom napredovanju i plaćama, žene suočavaju i s problemom prepoznavanja dodatnog rada koji mahom obavljaju u kućanstvu, kada je riječ o skrbi o djeci ili starijima. Zastupnica Zovko kazala je kako Europski parlament poziva da taj rad bude kompenziran te da kroz različita izvješća inzistira na mjerama koje će osigurati ravnopravniji položaj žena. Na panelu se upozorilo i na činjenicu da će zbog koronakrize sigurno biti u porastu broj mentalnih bolesti te da u tom kontekstu zabrinjava činjenica kako, primjerice u Hrvatskoj, na 100 tisuća stanovnika dolazi samo 12 psihijatara.
Na panelu o nasilju nad ženama kao „pandemiji u sjeni“ govorili su savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Nebojša Paunović, psihologinja i psihoterapeutkinja iz organizacije Ženska soba Marijana Senjak, odvjetnica iz Autonomne ženske kuće Zagreb Sanja Bezbradica Jelavić,
predstavnica Centra za žene žrtve rata Rosa Nela Pamuković, , glavna tajnica francuske Nacionalne federacije solidarnost žena i predstavnica u GREVIO-u Françoise Brié te predstavnica francuskog Ministarstva za rodnu ravnopravnost Jeanne Vincent. Uz analizu postojećeg zakonodavstva raspravljalo se i o situaciji u praksi te je zaključeno da često postoji jaz između onoga što je na papiru i onoga što se događa u stvarnosti. Govoreći konkretno o situaciji u Hrvatskoj, istaknuto je da brojke otkrivaju pad prekršajnih djela obiteljskog nasilja, no da je u porastu teži oblik rodno uvjetovanog nasilja. Savjetnik pravobraniteljice Paunović rekao je kako to znači da žrtve imaju sve manje povjerenja da će ih blaži prekršajni oblik kažnjavanja zaštiti od nasilnika. Poručio je da je na svim razinama, od najmlađe dobi, potrebna društvena edukacija jer je represija mehanizam koji bi trebao biti posljednji uključen.
Završno, sudionicima konferencije obratila se Delphine O, glavna tajnica i ambasadorica Generacijskog foruma za ravnopravnost.
Snimku konferencije pogledajte na Facebook stranici i YouTube kanalu Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Kontekst
Posebno istraživanje Europskog parlamenta provedeno među Europljankama povodom Međunarodnog dana žena otkrilo je ozbiljne razmjere negativnog utjecaja pandemije na njihove živote. Tri od četiri ispitanice (77 %) u EU-u smatraju da je pandemija bolesti COVID-19 doprinijela porastu fizičkog i emocionalnog nasilja nad ženama. U gotovo svim zemljama (osim Finske i Mađarske) ovaj je indikator iznad 50 %, a najveći je u Grčkoj (93 %) te u Portugalu (90 %). U Hrvatskoj iznosi 84 %.
38 % svih ispitanica izjavilo je da je pandemija negativno utjecala na njihov osobni dohodak. Rezultati se kreću od 60 % u Grčkoj, te 49 % u Hrvatskoj, do 19 % u Danskoj. Prema mišljenju 44 % ispitanih žena, pandemija je negativno utjecala i na ravnotežu između njihova poslovnog i privatnog života. To je bio slučaj za 47 % žena u Hrvatskoj, te više od polovine na Cipru (68 %), Grčkoj (59 %), Malti (58 %), Luksemburgu (56 %), Italiji (52 %), Portugalu (52 %) i Mađarskoj (51 %).
|
|
||
