Parlament revidira pravila za europske izbore i traži zajedničku izbornu jedinicu - Dodatnih 28 zastupnika birat će se s paneuropskih lista, koje moraju osigurati uravnoteženu geografsku zastupljenost, omogućuje se dopisno glasanje u svim državama članicama, uvodi minimalni izborni prag i dopušta 18-godišnjacima da se kandidiraju ,„Zebra liste” ili kvote za osiguravanje rodne ravnopravnosti, Izbori 9. svibnja u svim državama članicama,
Parlament je u utorak usvojio izvješće o zakonodavnoj inicijativi kojom se žele reformirati pravila za europske izbore. Nacrt zakonodavnog akta usvojen je s 323 glasa za, 262 protiv i 48 suzdržanih, a prateća rezolucija s 331 glasom za, 257 protiv i 52 suzdržana.
U predloženom sustavu svaki birač imao bi dva glasa: jedan za izbor zastupnika u nacionalnim izbornim jedinicama i jedan za izbor zastupnika u izbornoj jedinici na razini Unije, koja će dati ukupno 28 dodatnih zastupnika. Kako bi se osigurala uravnotežena geografska zastupljenost na tim listama, države članice bit će podijeljene u tri skupine prema broju stanovnika. Liste će biti proporcionalno sastavljene od kandidata iz tih skupina. Liste kandidata na razini Unije trebala bi podnijeti europska izborna tijela, kao što su koalicije nacionalnih političkih stranaka i/ili nacionalne udruge glasača ili europske političke stranke.
Parlament želi riješiti i pitanje rodne neravnopravnosti te ističe da, unatoč općenitom poboljšanju na prošlim izborima, neke zemlje nisu izabrale nijednu zastupnicu. Stoga se predlažu obvezne tzv. „zebra liste” (liste na kojima se izmjenjuju kandidati i kandidatkinje) ili kvote, bez dovođenja u pitanje prava nebinarnih osoba.
Ostali prijedlozi za „europeizaciju” izbora: 9. svibnja kao jedinstveni datum za europske izbore, svi Europljani stariji od 18 godina imaju se pravo kandidirati na izborima uvođenje obveznog minimalnog izbornog praga od 3,5 % u izbornim jedinicama koje daju najmanje 60 zastupnika, jednak pristup izborima za sve građane, uključujući one s invaliditetom, i mogućnost dopisnog glasanja te pravo građana da glasaju za „vodeće kandidate” (Spitzenkandidaten) za predsjednika Komisije na paneuropskim listama.
Predlaže se i osnivanje Europskog izbornog tijela, koje bi nadziralo postupak i osiguralo poštovanje novih pravila.
Kako je utvrđeno u članku 223. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, Vijeće mora jednoglasno potvrditi zakonodavnu inicijativu Parlamenta. Zatim se ona vraća u Parlament kako bi zastupnici dali svoju suglasnost prije nego što je sve države članice odobre u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Pregovori s Vijećem počet će nakon što države članice donesu svoja stajališta.
Izvjestitelj Domènec Ruiz Devesa (S&D, Španjolska) izjavio je: „Ovim će se reformama povećati vidljivost europskih političkih stranaka i omogućiti im se (a posebno njihovim kandidatima na listama EU-a) da vode kampanju diljem EU-a kako bismo mogli uspostaviti istinsku paneuropsku raspravu. Građani će znati da biraju među europskim političkim subjektima i vodećim kandidatima za predsjednika Komisije. Parlament je poslao snažnu poruku Vijeću da je krajnje vrijeme za izmjenu izbornog zakona EU-a kako bismo mogli održati izbore koji na odgovarajući način odražavaju današnju političku stvarnost.”
Dodatne informacije
Europski izborni zakon donesen je 1976. i izmjenjivan 2002. i 2018., iako zadnja izmjena još nije stupila na snagu. U njemu su propisana zajednička načela koja moraju biti prenesena u zakone država članica o izborima za Europski parlament. Međutim, u važećem tekstu nije utvrđen jedinstveni izborni sustav primjenjiv u cijeloj Uniji.
