Akt o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (EDIRPA) je povijesni iskorak EU-a koji će omogućiti uštede te izbjegavanje tržišnog natjecanja među državama članicama, istaknuo je, među ostalim, zastupnik Europskog parlamenta Karlo Ressler (HDZ, EPP) na konferenciji za medije u Kući Europe, posvećenoj investiranju u europsku sigurnost.
Kao izvjestitelj Odbora za proračune za EDIRPA-u, Ressler je ustvrdio da će se tim kratkoročnim namjenskim instrumentom osigurati veća vrijednost za uloženi novac, spriječiti rascjepkanost sektora te poboljšati koordinacija i suradnja, što je od presudne važnosti u okolnostima ruske agresije na Ukrajinu i preoblikovanog sigurnosnog okruženja. Na raspolaganju je 500 milijuna EUR, rekao je Ressler te naveo da je za korištenje toga novca potrebno ispuniti tri uvjeta. „Treba biti riječ o zajedničkoj nabavi barem tri države članice. Ta nabava treba ići preko poduzeća čije je sjedište i nadzor unutar Europske unije, te se treba poštovati načelo koordiniranosti, interoperabilnosti u namjeni proizvoda.“ Dodao je i kako je ideja da se nakon EDIRPA-e pripremi teren za nove fondove poput europskog programa za ulaganja u obranu kao „dodatnog zamašnjaka za financiranje EU industrije i poticanje država članica da se odluče na izbjegavanje dupliciranja obrambenih kapaciteta koji proizlaze iz pojedinačnih nabava“.
Ressler je uvjeren kako novo poglavlje u razvoju EU obrambene industrije otvara velike mogućnosti i za Hrvatsku, ne samo kada je riječ o domaćim kompanijama koje su već sada uključene u globalni ekosustav specijalizirane obrambene proizvodnje, već i niza drugih manjih, budući da će moći računati na veću podršku sektoru.
„Sve ove ogromne tektonske promjene kojima svjedočimo ukazuju da se pitanje obrane i sigurnosti ne može uzimati zdravo za gotovo, prepuštati slučaju, ili biti marginalna, sekundarna tema“, zaključio je Ressler te je u tom kontekstu još jednom istaknuo važnost EDIRPA-e. Akt je trenutačno na razmatranju unutar Europskog parlamenta i Vijeća, a institucionalni pregovori i politički dogovor o njegovoj konačnoj verziji očekuju se prije ljetne stanke.
Kontekst
Prema podacima Europske obrambene agencije za 2020., države članice EU-a uložile su samo 4,1 milijardu EUR u zajedničku nabavu obrambene opreme (11 % njihove ukupne potrošnje), što je pad od 13 % u usporedbi s 2019. Rascjepkanost potražnje na obrambenom tržištu dovodi do niza problema i neučinkovitosti, što se odnosi i na ponudu, a povećava troškove održavanja brojnih različitih sustava. Poticanje zajedničke nabave stoga je nužnost. Nacionalnim oružanim snagama omogućuje da steknu bolje uvjete i rokove isporuke putem suradnje u fazi nabave, a obrambenoj industriji bržu prilagodbu trenutačnim strukturnim promjenama tržišta.
