Parlament donio novu uredbu za suzbijanje globalnog krčenja šuma - Od 1990. do 2020. iskrčeno je područje veće od površine EU-a, a otprilike 10 % gubitka povezano je s potrošnjom u EU-u; Nova pravila obuhvaćaju goveda, kakao, kavu, palmino ulje, soju, drvo, kaučuk, ugljen i proizvode od tiskanog papira; Uvedeni su dodatni zahtjevi u pogledu ljudskih prava i prava autohtonih naroda. (foto:Od 1990. do 2020. iskrčeno je područje veće od površine EU-a ©AdobeStock Richard-Carey, EP)
Iako neće biti zabranjen uvoz određene robe ili iz određene države, poduzeća će smjeti prodavati proizvode na tržištu EU-a samo ako dobavljač proizvoda izda tzv. potvrdu o dužnoj pažnji, kojom potvrđuje da proizvod ne potječe s iskrčenog zemljišta i nije uzrokovao propadanje šuma, uključujući nezamjenjive primarne šume, poslije 31. prosinca 2020.
Na zahtjev Parlamenta, poduzeća će morati potvrditi i da ti proizvodi ispunjavaju zahtjeve relevantnog zakonodavstva u zemlji proizvodnje, uključujući onog o ljudskim pravima, te da su se poštovala prava autohtonih naroda.
Obuhvaćeni proizvodi
Kao u izvornom prijedlogu Komisije, novom uredbom obuhvaćeni su goveda, kakao, kava, palmino ulje, soja i drvo, uključujući proizvode koji ih sadržavaju, njima su hranjeni ili su od njih napravljeni (kao što su koža, čokolada i pokućstvo). Tijekom pregovora zastupnici su uspjeli na taj popis dodati kaučuk, ugljen, proizvode od tiskanog papira i neke derivate palminog ulja.
Parlament je osigurao i širu definiciju propadanja šuma, koja sad uključuje prenamjenu primarnih šuma ili šuma koje se prirodno obnavljaju u plantažne šume ili drugo pošumljeno zemljište.
Kontrole prema razini rizika
U roku od 18 mjeseci od stupanja uredbe na snagu, Komisija će na temelju objektivne i transparentne procjene odrediti razinu rizika zemalja ili njihovih dijelova. Proizvodi iz zemalja niskog rizika podlijegat će pojednostavnjenom postupku dužne pažnje. Postotak gospodarskih subjekata obuhvaćenih provjerama odgovarat će razini rizika pojedine zemlje: 9 % za zemlje visokog rizika, 3 % za zemlje srednjeg rizika i 1 % za zemlje niskog rizika.
Nadležna tijela EU-a imat će pristup relevantnim informacijama koje su dostavila poduzeća (npr. geolokacijskim koordinatama) i provoditi provjere s pomoću alata za satelitsko praćenje i analize DNK kako bi utvrdila odakle proizvodi potječu.
Kazne za prekršaje bit će razmjerne i odvraćajuće, a najviša kazna za gospodarski subjekt ili trgovca uhvaćenog u prekršaju mora biti najmanje 4 % njihova ukupnog godišnjeg prometa u EU-u.
Nova uredba usvojena je s 552 glasa za, 44 protiv i 43 suzdržana.
Izjava
Nakon glasovanja izvjestitelj Cristophe Hansen (EPP, Luksemburg) rekao je: „Do danas su police naših supermarketa često bile pune proizvoda umrljanih pepelom spaljenih prašuma i nepovratno uništenih ekosustava koji ugrožavaju egzistenciju autohtonih naroda. Potrošači toga prečesto nisu bili svjesni. Laknulo mi je što sada, kad zagrizu čokoladu ili popiju zasluženu kavu, europski potrošači mogu biti sigurni da više neće nesvjesno biti suučesnici u krčenju šuma. Nova uredba nije samo ključna za borbu protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, nego će ukloniti i prepreku koja nam onemogućuje da produbimo trgovinske odnose sa zemljama koje dijele naše vrijednosti i ambicije u području okoliša.”
Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) procjenjuje da je u razdoblju od 1990. do 2020. za potrebe poljoprivrede iskrčeno čak 420 milijuna hektara šuma, što je površina veća od EU-a. Otprilike 10 % globalnog krčenja šuma povezano je s potrošnjom u EU-u. Više od dvije trećine šuma iskrčeno je zbog soje i palmina ulja.
U listopadu 2020. Parlament je iskoristio svoje pravo iz Ugovora i zatražio od Komisije da predloži propis za sprečavanje globalnog krčenja šuma povezanog s potrošnjom u EU-u. Dogovor s državama članicama o novoj uredbi postignut je 6. prosinca 2022.
Usvajanjem ovog zakonodavnog akta, Parlament odgovara na očekivanja građana u pogledu jačanja odgovornog upravljanja šumama kako bi se zaštitila i ponovno uspostavila bioraznolikost u skladu sa prijedlozima 5(1), 11(1), 1(1) i 2(5) zaključaka Konferencije o budućnosti Europe.
