U utorak, 9. svibnja od 10:30 do 12 sati njemački kancelar Olaf Scholz raspravljat će sa zastupnicima o izazovima i budućnosti EU-a.
To će biti deseta plenarna rasprava o temi „Ovo je Europa” nakon gostovanja luksemburškog premijera Xaviera Bettela 19. travnja 2023., litavskog predsjednika Gitanasa Nausėde 14. ožujka 2023. te debata u 2022. s estonskom premijerkom Kajom Kallas, talijanskim premijerom Mariom Draghijem, irskim premijerom Micheálom Martinom, hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, grčkim premijerom Kyriakosom Mitsotakisom, finskom premijerkom Sannom Marin i slovenskim premijerom Robertom Golobom.
Rođen 1958., Olaf Scholz postao je kancelar 2021., i četvrti je političar SPD-a koji obnaša tu dužnost. Prije toga bio je zamjenik kancelara i ministar financija od 2018. do 2021. te prvi gradonačelnik Hamburga od 2011. do 2018. Također je obnašao dužnost saveznog ministra rada i socijalnih pitanja, senatora unutarnjih poslova slobodnog i Hanseatskog grada Hamburga i zamjenika predsjednika SPD-a.
Zaustavljanje manipulativnog zelenog marketinga: Parlament usvaja stajalište za pregovore
Zastupnici će u četvrtak usvojiti pregovaračko stajalište o direktivi za poboljšanje označivanja proizvoda, produljenje njihova vijeka trajanja i okončanje obmanjujućih tvrdnji.
Nacrtom teksta Odbora za unutarnje tržište zabranila bi se uporaba općih tvrdnji o proizvodima kao što su „ekološki prihvatljivi”, „prirodni”, „biorazgradivi”, „klimatski neutralni” ili „ekološki neutralni” ako ne postoje detaljni dokazi. Kako bi se pojednostavile informacije o proizvodima, dopuštene bi bile samo oznake održivosti koje se temelje na službenim programima certificiranja ili su ih potvrdila javna tijela. Zastupnici također žele da se svako dodatno dobrovoljno produljenje jamstva koje nude proizvođači na usklađen način navede na proizvodu.
Kako bi proizvodi trajali dulje, zastupnici traže zabranu uvođenja dizajnerskih značajki koje ograničavaju trajnost proizvoda te dovode do prijevremenih kvarova. Sva bi roba trebala bi biti napravljena tako da se potrošni materijal, rezervni dijelovi ili dodatni pribor (na primjer punjači ili spremnici s tintom) mogu proizvesti u različitim kompanijama, ističu zastupnici. Ako se proizvod ne može popraviti, potrošači bi trebali biti obaviješteni o tome, kao i o drugim ograničenjima servisiranja, prije same kupnje.
Kontekst
Predložena direktiva dio je prvog paketa o kružnom gospodarstvu, zajedno s uredbom o ekološkom dizajnu, uredbom o građevnim proizvodima i izvješćem o vlastitoj inicijativi o strategiji EU-a za održive i kružne tekstilne proizvode. Njome se utire put novoj direktivi o tvrdnjama o prihvatljivosti proizvoda za okoliš kojom će se dodatno odrediti uvjeti.
