Parlament je s 625 glasova za, 15 protiv i 11 suzdržanih odobrio privremeni dogovor koji je postignut s državama članicama EU-a 4. prosinca 2025. Novim skupom pravila riješit će se izazovi s kojima se suočavaju proizvođači vina i otvoriti nove tržišne mogućnosti. foto: Europski parlament © ROMAIN PERROCHEAU / AFP
Jasne etikete za vina bez alkohola i vina sa smanjenim udjelom alkohola
Kako bi se pojasnila pravila o dealkoholiziranim vinima, izraz „bez alkohola” popraćen izrazom „0,0 %” moći će se upotrebljavati ako jakost proizvoda ne premašuje 0,05 % volumnog udjela alkohola. Proizvode čija je jakost veća od 0,5 % vol., ali su istodobno već najmanje 30 % niži od standardne alkoholne jakosti kategorije vina prije dealkoholizacije, trebalo bi označiti kao „pića sa smanjenim udjelom alkohola ”.
Više sredstava i fleksibilnosti za proizvođače vina
Kao odgovor na teške prirodne katastrofe, ekstremne vremenske uvjete ili izbijanje bolesti bilja, vinogradari će dobiti dodatnu potporu. U tekstu se predviđa i upotreba sredstava EU-a za takozvano „krčenje”, potpuno uklanjanje svih korijena na području zasađenom lozom. Nacionalna gornja granica plaćanja za destilaciju vina i zelenu berbu iznosit će 25 % ukupnih raspoloživih sredstava po državi članici.
Promidžba vinskog turizma i izvoza
Proizvođači će dobiti dodatnu potporu za promicanje vinskog turizma. Mjere za poticanje gospodarskog rasta u ruralnim područjima i promicanje kvalitetnih europskih vina u trećim zemljama bile bi prihvatljive za do 60 % financiranja EU-a, dok bi države članice mogle dodatno financirati do 30 % za mala i srednja poduzeća i 20 % za veća poduzeća. Prihvatljive aktivnosti mogle bi uključivati informativne i promotivne inicijative kao što su oglašavanje, događanja, izložbe i studije. Mogu se financirati tri godine, a mogu se dvaput obnoviti kako bi se obuhvatilo ukupno devet godina.
Izjava
Izvjestiteljica Esther Herranz García (EPP, Španjolska) je istaknula: „Ovaj zakon predstavlja pravodoban i učinkovit odgovor na krizu s kojom se suočava sektor vina. Europa reagira s pomoću konkretnih alata, kao što su upotreba europskih sredstava za krizne mjere, poboljšani uvjeti za promotivne i komunikacijske aktivnosti te veće sufinanciranje kako bi se poljoprivrednicima pomoglo da se brže prilagode klimatskim promjenama. Države članice imat će snažniji skup mjera za rješavanje izazova s kojima se sektor suočava u različitim zemljama i regijama.”
