Trump i Zelenski između diplomacije i novih udara: Ukrajina otvara put raketama prema Moskvi

Trump i Zelenski između diplomacije i novih udara: Ukrajina otvara put raketama prema Moskvi

Dok se diplomatska pozornica u New Yorku pripremala za susret svjetskih čelnika na Općoj skupštini UN-a, rat između Rusije i Ukrajine ulazi u novu, sve opasniju fazu. Na jednoj strani ponovno se govori o pregovorima i pritisku na Moskvu, a na drugoj se intenziviraju ukrajinski napadi duboko na ruskom teritoriju.

Upravo u takvom ozračju stigle su i informacije o velikom ukrajinskom napadu na Moskvu i Moskovsku oblast. Ruske vlasti objavile su da su tijekom napada presretnute stotine dronova, dok su ukrajinske vlasti potvrdile da su u napadima korištena i nova sredstva dugog dometa. Prema ruskim navodima, pogođeni su rafinerija i skladišni objekti, a u napadima je bilo poginulih i ozlijeđenih. Razmjere napada nisu neovisno potvrđene u svim pojedinostima.

Istodobno, diplomatski kanal između Washingtona i Kijeva nije zatvoren. Volodimir Zelenski objavio je 20. rujna da je razgovarao s Donaldom Trumpom te da su se dogovorili za sastanak u New Yorku tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a. Zelenski je pritom naglasio da bi taj susret mogao biti važan za nastavak traženja rješenja za rat.

No, upravo dok se pripremao mogući susret dvojice predsjednika, vojna situacija dodatno se zaoštravala. Trump je, prema izvještajima, od Zelenskog tražio da zaustavi ukrajinske napade na ruske rafinerije, upozoravajući i na njihov mogući utjecaj na cijene dizelskog goriva. Ukrajinska strana, međutim, takve napade vidi kao način pritiska na Rusiju.

Zelenski je nakon napada poručivao da Ukrajina svojim udarima pokušava prisiliti Moskvu da ozbiljnije razmotri mogućnost završetka rata. S druge strane, Rusija je najavila nastavak odgovora i optužila Kijev za pokušaj destabilizacije zemlje u vrijeme održavanja parlamentarnih izbora.

Vivaldi – nova ukrajinska ofenziva u Donjeckoj oblasti

Paralelno s napadima na rusku dubinu, Ukrajina pokušava ostvariti pomake i na bojištu. Posebnu pozornost posljednjih dana privlači operacija Vivaldi koju provodi Treći armijski korpus u sjevernom dijelu Donjecke oblasti, na području oko Limana.

Prema podacima koje je objavio ukrajinski Treći armijski korpus, tijekom dviju faza operacije vraćeno je pod ukrajinsku kontrolu ukupno oko 125 četvornih kilometara teritorija, od čega je 50 četvornih kilometara prethodno bilo pod ruskom okupacijom. Ukrajinske snage objavile su i da su oslobodile Šandriholove i Derilove te uspostavile potpunu kontrolu nad Drobyshevim.

Zapovjednik Trećeg armijskog korpusa, brigadni general Andrij Biletski, istaknuo je pritom nove načine uporabe bespilotnih i robotskih sustava. Prema njegovim riječima, teški dronovi korišteni su za dopremanje zemaljskih robotskih sustava više od deset kilometara iza ruskih linija. Cilj je bio djelovati protiv ruskih infiltracijskih skupina, logistike i drugih vojnih ciljeva prije napredovanja ukrajinskog pješaštva.

Ukrajinska strana tvrdi i da su ruski gubici tijekom dviju faza operacije premašili 3000 ljudi, uključujući oko 800 tijekom druge faze. Te podatke, kao i dio ostalih vojnih tvrdnji, nije moguće neovisno potvrditi. Operacija Vivaldi pritom još nije završena. Ukrajinski zapovjednici najavljuju nastavak djelovanja, dok analitičari upozoravaju da se stvarni opseg operacije i njezini konačni učinci zasad još ne mogu u potpunosti procijeniti.

Tako se ratna slika posljednjih dana sve više sastoji od dva paralelna procesa – diplomatskih pokušaja da se otvori prostor za pregovore i istodobnog širenja udara kojima obje strane nastoje promijeniti odnos snaga na bojištu. Dok Trump govori o potrebi smirivanja sukoba, a Zelenski o pritisku na Rusiju, rakete i dronovi nastavljaju letjeti sve dublje u teritorij protivnika. Upravo će odnos između tih dviju stvarnosti – diplomacije i vojne sile – biti jedan od ključnih elemenata koji će određivati daljnji tijek rata.

Hia.com.hr koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti.