Premijer Andrej Plenković danas je ponovo pozvao na pronalaženje rješenja kako bi se izbori u Bosni i Hercegovini zakazani za listopad održali te istaknuo da Hrvatska želi pravedan ishod za sva tri naroda. Novinarima je rekao i kako Vlada čini maksimum da ublaži teret cijena goriva. Kazao je i da je Hrvatska spremna na različite scenarije kada se govori o izbjegličkoj krizi. Podsjetio je i kako naša zemlja ima ogromno iskustvo jer smo prije 30-tak godina imali ne samo prognanike iz vlastite zemlje, već i izbjeglice iz BiH.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u današnjoj izjavi za medije govorio je o aktualnim temama.Komentirajući neuspješne razgovore o izbornoj reformi u BiH, ponovo je pozvao na pronalaženje rješenja kako bi se izbori zakazani za listopad održali te istaknuo da Hrvatska želi pravedan ishod za sva tri naroda.
"Želimo pravedan ishod prema sva tri naroda. Apeliram na sve da se pronađe rješenje da se održe izbori", rekao je Plenković nakon sjednice najviših stranačkih tijela.Izrazio je uvjerenje da će se tamo, unatoč tome što ovog vikenda nije dogovoreno ništa oko izbornog zakona, osigurati stabilnost.
"Apeliram da se malo smanje medijski nastupi oko tog pitanja, te da se pokuša naći rješenje. Nama je u interesu stabilnost jugoistočne Europe, a posebno stabilnost BiH", istaknuo je Plenković.
Dodao je i da će se na njegovu inicijativu u četvrtak na Europskom vijeću održati rasprava o BiH.
Također je podsjetio da su ministri vanjskih poslova i ministri obrane država članica EU-a danas usvojili Strateški kompas, viziju obrambenog razvoja Unije, dokument u kojem se na inzistiranje Hrvatske izričito navodi konstitutivnost naroda u Bosni i Hercegovini.
"Strateški kompas je dokument na kojem se radilo dvije godine. Bit će usvojen od šefova vlada EU-a u četvrtak. Uvrštene su sekvence konstitutivnih naroda na prijedlog i inzistiranje Hrvatske. Ovog vikenda su radili telefoni i uspjeli smo u tome i smatram da je to jako dobro za Hrvate, ali i za sva tri naroda u BiH", rekao je Plenković.
Na pitanje je li razgovarao s Milanovićem o tome kazao je da nije.
"Ne, nisam s njim razgovarao, ovo je bila inicijativa Vlade, mene, ministra, pretpostavljam da mu njegovi savjetnici daju brifing. Čekamo sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost", kazao je predsjednik vlade novinarima.
Po njegovom mišljenju, treba se očuvati stabilnost jugoistoka Europa u ovim okolnostima ruske agresije na Ukrajinu.
"Nikako ne bi bilo dobro da dođe do destabilizacije u nekoj od nama susjednih zemalja. To je jasno svakome i mi ćemo sve što radimo raditi kako bi tema sigurnosti i stabilnosti bila broj jedan. Prostor jugoistoka Europa trebamo sada jakim i velikim angažmanom Europske unije i naših partnera držati stabilnim", istaknuo je Plenković.
Vlada je učinila maksimum da se ublaži teret cijena goriva
Premijer je novinarima kazao kako Vlada čini maksimum da ublaži teret cijena goriva dodavši kako će sutra doći do pada cijena pa bi dizel trebao koštati 12,03, benzin 11,84, a plavi dizel 8,14 kuna.
"Do manjih cijena goriva došlo je zbog toga što je prosjek cijene nafte na Mediteranskom tržištu bio manji nego tjedan prije te jer je Vlada prošli tjedan donijela dvije uredbe s kojima su dodatno smanjili cijenu goriva", rekao je Plenković.
Podsjetio je da su smanjili trošarine te su ograničili i marže na 0,75 lipa. "Vlada je sa svoje strane učinila maksimum da ublažava teret cijena goriva", istaknuo je.
Vezano uz proračunske prihode, Plenković je kazao da u ovim okolnostima moraju biti u poziciji da financiraju sve subvencije podsjetivši i kako je prošli tjedan u Saboru bila rasprava o smanjenju PDV-a na plin te na niz drugih potrepština.
Podsjetio je i da su zbog kriza koje su imali ovih godina (Agrokor i druge) morali biti intervencionistička vlada, istaknuvši i da će to uraditi svaki put kada treba jer smatraju da je u ovakvim globalnim i tektonskim promjenama jako važno da država ispuni svoju ulogu.
Spremni smo za različite scenarije kada se govori o izbjegličkoj krizi
Premijer je pozitivno odgovorio na upit je li naša zemlja spremna na različite scenarije kada se govori o izbjegličkoj krizi. Podsjetio je i kako naša zemlja ima ogromno iskustvo jer smo prije 30-tak godina imali ne samo prognanike iz vlastite zemlje, već i izbjeglice iz BiH. Sada, kazao je, sličnu situaciju doživljavaju zemlje koje neposredno graniče sa Ukrajinom (Poljska, Slovačka, Rumunjska, Mađarska, Moldova) a dio izbjeglica odlazi i u druge članice EU.
Poručio je i da za prihvat izbjeglica računa i na sredstva iz europskih fondova jer se radi o jako velikom broju ljudi te ako to bude jako dugo trajalo sigurno će se tražiti zajednička europska rješenja.
U Hrvatskoj je sada nešto više od 8600 izbjeglica iz Ukrajine.
Premijer je naglasio da će Hrvatska učiniti maksimalan napor kako bi se tim ljudima pomoglo."U srijedu ću sazvati sastanak sa svim županima kako bismo s njima koordinirali situaciju na terenu i osigurali kvalitetnu zdravstvenu skrb, socijalnu zaštitu, integraciju na tržište rada, uključivanje u predškolski odgoj i školske ustanove", kazao je Plenković.
Podsjetio je kako je Hrvatska praktički tri dana nakon početka ruske agresije oformila radnu skupinu koja uključuje sve sastavnice - od Civilne zaštite do Crvenog križa i svi su maksimalno angažirani.
"Za sada sve teče prema onim očekivanjima koja smo imali kada smo tu skupinu i oformili", ustvrdio je Plenković.
Planovi o uvođenju eura idu jako dobro
Upitan o planovima o ulasku u eurozonu i za komentar izjave nobelovca Josepha Stiglitza da bi naša zemlja trebala pričekati s uvođenjem eura, Plenković je rekao da su poznati Stiglitzevi stavovi o euru istaknuvši kako naši planovi o uvođenju eura idu jako dobro. "Sve aktivnosti koje se tiču ispunjavanja naših obaveza nakon članstva u Europskom tečajnom mehanizmu II idu po planu. One će biti okončane krajem ovoga mjeseca i na taj način ćemo, što se nas tiče, ispuniti sve što je bitno da se ključne odluke o hrvatskom članstvu u eurozoni donesu sredinom ove godine, a da se, sukladno našim planovima, s 1. siječnjem 2023. to realizira", naglasio je.
Drži kako nam je članstvo u eurozoni "sidro" vrlo jasnog i prepoznatljivog smjera.
Dr. Bosanac je bila legenda Vukovara
Plenković je izrazio i žaljenje zbog smrti ratne i poslijeratne ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac kazavši da je ona bila legenda Vukovara i njegove obrane, vukovarske bolnice te simbol pomoći onima koji su stradali i patili u vrijeme velikosrpske agresije na taj grad heroj i simbol otpora u Domovinskom ratu.
"Znam da je bila zaista teško bolesna u posljednje vrijeme, to se i vidjelo i u komunikaciji. Znam da je dobila svu potrebnu skrb. Žao mi je da je više nema među nama, ali uspomena na njenu ogromnu, humanu ostavštinu i kao liječnice te kao osobe je zaista iznimno velika i siguran sam i da će njezin ispraćaj biti na razini koji je dr. Bosanac i zaslužila", poručio je.
Izvor: Hina/Vlada
