Predsjednica republike Slovenije Nataša Pirc Musar je u subotu odlučila, da za sada ne predlaže kandidata za mandatara nove slovenske vlade. Istina bio je još jedan sličan slučaj u prošlosti, ali sadašnja situacija u Sloveniji je takva, da je odlaganje prijedloga mandatar presedan posebne vrste. Nije slučajno, da već dan kasnije, ove nedjelje, Predsjednica u posebnoj izjavi ističe da je „svaki korak u tom postupku pažljivo promišljen, i raspravljan sa ustavnim pravnicima, uz proučavanje različitih scenarija“. Dakle, to je daleko od dizanje ruku i prepuštanja nekoj nepripremljenoj sudbini o tome što bi moglo biti. Ona je ovaj naglasak u izjavi, kako sama kaže dala u namjeri da „svi koji takvu moju odluku komentiraju, najprije upoznaju prošlu praksu“, što se odnosi na slučaj iz 2018.godine kada je predsjednik republike Borut Pahor također odustao u prvom krugu predložiti mandatara. Međutim razlike su vrlo velike. Na odluku predsjednice prvak oporbe Janez Janša, koji je okupio oko sebe najviše zastupnika, znakovito nije reagirao, iako tvrdi da mu nije prioritet formirati vladu. Istina jest, da nitko do sada nije dobio potvrdu većine zastupnika(46), tako da formalno pravno stoji odluka predsjednice, ali iz ovih dodataka njezinih zapažanja može se više zaključiti: „U razgovorima sa zastupničkim skupinama nije bilo međusobnoga poštovanja i povjerenja, a puno neiskrenosti, što je slabi putokaz za sudjelovanje sa novom vladom“.
Spomenuli smo reakciju Janše, odnosno njegovu šutnju. Sve stranke koje su glasovale za izbor predsjednika parlamenta ( SDS,Nova Slovenija sa Fokusom i SLS, Demokrati i stranka Resnica) odluku predsjednice nisu komentirale, dočim stranke lijevoga političkoga pola( Svoboda, SD i Ljevica sa Vesnom) su izrazili poštovanje za odluku predsjednice.
Što sada slijedi?U drugome krugu mandatara može predložiti mandatara predsjednica i skupina od najmanje 10 zastupnika i to u roku od 14 dana, znači do petka 8.svibnja.Što ako mandatar u drugom krugu ne dobije većinu? Može slovenski parlament odrediti treći krug za iste kandidate, ali u ponovljenom glasovanju je dovoljna obična većina, ili većina samo među nazočnima na sjednici.
U svemu tome najveću težinu imaju ove riječi predsjednice Slovenije: „Nakon izvršenih savjetovanja zaključujem, da za nikoga nije očitovana potvrda većine zastupnika u Državnom zboru, relativni pobjednik mi je rekao, da takvim okolnostima ne može dati svoju suglasnost za preuzimanje mandata“.
Ako povežemo riječi predsjednice o pažljivom promišljanju svakoga koraka i raspravljanju sa ustavnim pravnicima, te odustajanju „u tim okolnostima“ od preuzimanja mandata, možemo zaključiti da se u tim okolnostima krije glavni razlog za odlaganje postupka u izboru mandatara nove slovenske vlade.
O kojim je okolnostima riječ ?
O tome se malo govori, a izgleda najviše čini, da se stvari očiste do kraja. Riječ jest o dokazima za sudjelovanje izraelske para-obavještajne organizacije ili agencije u Sloveniji i to sa predsjednikom SDS i prvakom oporbe Janezom Janšom neposredno u pripremi predizborne kampanje. Predsjednica Pirc Musar je javno upozorila, da takve aktivnosti ozbiljno ugrožavaju demokratske temelje države. Ako budu potvrđene informacije o sudjelovanju strane obavještajne strukture sa domaćim političkim akterom onda se očekuje, da će predsjednica zahtijevati dodatna objašnjenja od Slovenske Obavještajne agencije SOVE, policije i tužilaštva, a zatim će privremeno zadržati prijedlog kandidata za mandatara, dok ne bude osiguran integritet postupka i na kraju slijedi da predsjednica sazove Vijeće nacionalne sigurnosti.
Što se o tome može za sada znati? SOVA je već potvrdila, da su tri predstavnika izraelske Black Cube posjetili sjedište stranke SDS Janeza Janše. Postoje materijalni dokazi o njihovim aktivnostima u Sloveniji. Policija dalje istražuje:nezakonita snimanja, potkupljivanja, zloporabe položaja , otkrivanje tajnih podataka. Sve to će neminovno utjecati na političke procese.
Kako to može utjecati na oblikovanje vlade ?
Ako bi se utvrdilo, da je predizborna kampanja bila pod utjecajem strane obavještajne operacije, to bi stvaralo sumnju u legitimnost mandatara, zahtijevalo privremeno zaustavljanje postupka imenovanja mandatar, a u krajnjem slučaju ponovne ili prijevremene izbore, ako bi se utvrdilo da je u ovim okolnostima izborni proces bio bitno kompromitiran .
O svim tim okolnostima predsjednica obavezno obavještava EU, zahtijeva zajedničku istragu sa institucijama EU i upozorava na kršenje suvereniteta države Slovenije. Pretpostavljamo, da ovako opisan postupak sa naznakom potvrđenih informacija bio zasigurno put, kojim pravno ide predsjednica republike u razrješavanju ovih okolnosti. Taj put je vrlo složen upravo zbog navedenih okolnosti.
