Najzapadniji ukrajinski grad Lavov u nedjelju navečer potresao je težak teroristički napad u kojem je ranjeno 25 osoba (dvije su u teškom stanju), a poginula je 25-godišnja policajka. Uhićena je 33-godišnja žena koju su, prema navodima istrage, za napad regrutirale ruske obavještajne službe preko svojih agenata i uz pomoć jednog lokalnog portala. Sve je to snažno uznemirilo lokalne vlasti ovoga milijunskog grada, najudaljenijeg od ruske granice, ali i predsjednika države Volodimir Zelenski, koji je i sam meta ruskih terorističkih prijetnji.
Radilo se o dvostrukoj, unaprijed pripremljenoj i izazvanoj eksploziji. Tijekom noći ukrajinska policija zaprimila je dojavu iz manjeg mjesta istočno od grada da je „netko provalio u trgovinu“. Na mjesto navodne provale odmah je upućena policijska patrola, nakon čega je odjeknula snažna eksplozija. Uslijedila je intervencija druge policijske patrole, a potom i druga eksplozija. Nadzorne kamere zabilježile su dolazak žene koja je postavila dvije eksplozivne naprave u kontejnere za smeće. Do jutra je osumnjičena osoba uhićena, a dokumentirano je da je počinila ovaj teroristički čin.
Procjene ukrajinske obavještajne službe i ureda predsjednika upućuju na mogućnost da je riječ o početku lanca sabotaža i diverzija koje priprema ruska strana. Istodobno se i u Rusiji bilježe slične akcije, gdje je izvedeno više atentata na visoke dužnosnike, ponajprije generale na ključnim položajima.
Ostaje pitanje zašto su takvi teroristički činovi zastrašivanja prisutni upravo sada, uoči četvrte godišnjice početka ruske agresije na Ukrajinu. Veliku ulogu pritom ima stanje na bojištu. Oštra zima, iscrpljenost vojnika i zapovjednika te nedostatak svježih snaga na obje strane doveli su do zastoja, pa nijedna strana nema snage za veće prodore ili pomicanje crte bojišta. Pribjegavanje terorizmu ima za cilj zastrašivanje i narušavanje borbenog morala suprotne strane. Takvo stanje dodatno poziva na snažniju potporu obrani Ukrajine, no, Europa zasad, čini se, nije spremna pokazati dovoljno odlučnosti, hrabrosti i solidarnosti. Možda će se situacija pomaknuti već ovoga ponedjeljka.
Na dolasku ministara vanjskih poslova na zasjedanje u Bruxellesu o stanju u Ukrajini, slovenska ministrica Tanja Fajon nije bila optimistična. U uvodnim riječima istaknula je: „Zima je i mraz. Ljudi u Ukrajini silno pate – civili, žene i djeca. To ne smije postati normalno stanje. Moramo zaustaviti taj rat. Rusiju moramo prisiliti da pristane na prekid vatre, pravedan i trajan mir. Slovenija podržava pritisak na Moskvu i 20. paket sankcija. U pregovorima između Rusije i Ukrajine za pregovaračkim stolom mora biti i Europa.“
Visoka predstavnica EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izrazila je skepsu u pogledu mogućeg napretka u pregovorima i uvođenja novih sankcija, istaknuvši da procese blokiraju Mađarska i Slovačka te da treba tražiti načine kako zaobići te prepreke. Naglasila je i potrebu za ravnopravnim pristupom, odnosno da se zahtjevi ne postavljaju samo Ukrajini pod pritiskom SAD-a, nego i Rusiji.
Ivan Botteri
