U Banskim dvorima održana je 178. sjednica Vlade. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je 14 točaka dnevnog reda, među kojima Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine i Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godine.
Državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić je, obrazlažući Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju Državnog proračuna Republike Hrvatske za prvo polugodište 2019. godine, istaknuo da su nastavljena pozitivna makroekonomska kretanja u gospodarstvu.
„Bruto domaći proizvod (BDP) zabilježio je realni rast za 3,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Inflacija je iznosila 0,7 posto, a kretanja na tržištu rada snažno pokazuju smanjenje nezaposlenosti. Prosječan broj registriranih nezaposlenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje iznosio je 136,8 tisuća ljudi, što je smanjenje za 18,3 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine“, izvijestio je državni tajnik Zrinušić.
Prosječna administrativna stopa nezaposlenosti iznosila je 8,9 posto. „Što je za 1,7 postotnih bodova niže nego u istom razdoblju prošle godine“, dodao je.
Rast potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu
Vezano za prihode proračuna u prvom polugodištu, Zrinušić je izvijestio da su oni iznosili 65,1 milijardu kuna, što je 47,8 posto godišnjeg plana. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, zabilježen je pak rast od 8,5 posto.
„U pogledu poreznih prihoda, ostvareni su za 4,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine“, kazao je.
Porez na dobit ostvaren je u iznosu od 55,3 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je povećanje za 8,3 posto.
Što se tiče poreza na dodanu vrijednost, ostvaren je u iznosu od 23,5 milijarde kuna. U odnosu na prošlogodišnje razdoblje, bilježi povećanje 4,7 posto.
„To je rezultat, prije svega, porasta potrošnje uslijed pozitivnih kretanja u gospodarstvu. Iako se od početka godine u sustavu poreza na dodanu vrijednost primjenjuju porezna rasterećenja, ipak su ostvareni veći učinci nego što je porezno rasterećenje“, izdvojio je.
Kada je riječ o posebnim porezima i trošarinama, Zrinušić je kazao da su iznosili 7,3 milijarde kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je povećanje 2,2 posto.
Doprinosi su bili 11,9 milijardi kuna te bilježe međugodišnje smanjenje 2,2 posto. „Smanjenje proizlazi iz učinka porezne reforme, kojom je ukinut doprinos za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti i doprinos za zaštitu zdravlja na radu“, naveo je.
Mirovine porasle više od 800 milijuna kuna
Rashodi proračuna iznosili su 66,9 milijardi kuna, što je 47,7 posto planiranih rashoda u 2019. godini. „U odnosu na isto razdoblje prošle godine, veći su za 5,1 milijardu kuna ili 8,3 posto“, kazao je, pojasnivši da je na povećanje najviše utjecalo povećanje rashoda financiranih iz fondova Europske unije, u ukupnom iznosu od 1,8 milijardi kuna.
Rashodi za nezaposlene u prvih šest mjeseci, izvijestio je, izvršeni su sa 14,3 milijarde kuna. U odnosu na prošlu godinu, to je povećanje za 657,8 milijuna kuna.
Materijalni su rashodi iznosili 6,5 milijardi kuna, a financijski rashodi 5,3 milijarde kuna. Rashodi za subvencije bili su 3,7 milijardi kuna, od čega su najznačajnije subvencije u poljoprivredi – 2,3 milijarde kuna.
Što se tiče naknada građanima i kućanstvima, iznosile su 24,4 milijarde kuna. „Unutar toga, za mirovine i mirovinska primanja 20,2 milijarde kuna, što predstavlja 50,4 posto ukupno planiranih sredstava“, kazao je i dodao da su mirovine u odnosu na isto razdoblje prošle godine porasle za 829 milijuna kuna.
„Kada se pogleda odnos manjka i viška u smislu prihoda i rashoda, proračun konsolidirane opće države prema nacionalnoj metodologiji ostvario je višak u iznosu od 1,1 milijardu kuna, ili 0,3 posto BDP-a“, istaknuo je državni tajnik Zrinušić.
Manjak državnog proračuna iznosio je oko 1,9 milijardi kuna, ili 0,5 posto BDP-a, no izvanproračunski korisnici su u prvih šest mjeseci ostvarili višak od 1,7 milijardi kuna ili 0,4 posto BDP-a, a u plusu od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a je lokalna država.
Nastavak smanjenja javnog duga
Vezano za Prijedlog polugodišnjeg izvještaja o primjeni fiskalnih pravila za prvo polugodište 2019. godine, državni tajnik Zrinušić podsjetio je na novi Zakon o fiskalnoj odgovornosti od 1. siječnja 2019. godine.
„Uvedena su tri nova pravila – pravilo strukturnog salda, pravilo rashoda i pravilo javnog duga. U tom smislu, dosadašnja fiskalna kretanja jedinica sektora opće države u ovoj godini ukazuju na nastavak pozitivnih ostvarenja. Procjenjuje se da će pravilo strukturnog salda za 2019. godinu biti ispunjeno, odnosno očekuje se da će manjak općeg proračuna u 2019. godini biti u skladu s planom, uključujući i plaćene obveze po protestiranim jamstvima za gradnju broda jaružara Uljanik grupe“, rekao je.
Javni dug projiciran je, izvijestio je, na razini 71,3 posto BDP-a do kraja 2019. godine, što je za 3,2 postotna boda u odnosu na godinu ranije. „Ako se tako nastavi, pravilo javnog duga bit će zadovoljeno, odnosno jasno je da će se javni dug nastavljati smanjivati“, kazao je.
Decentralizacija, racionalizacija i depolitizacija državne uprave
Vlada je prihvatila Prijedlog propisa koji se usklađuju sa Zakonom o sustavu državne uprave. Riječ je o 61 zakonskom propisu koji se usklađuju s novim Zakonom o sustavu državne uprave, odnosno regulira se ukidanje dužnosničkog mjesta pomoćnika ministara, umjesto kojih se uvode ravnatelji uprava, kao i pripajanje ureda državne uprave županijama.
Državni tajnik u Ministarstvu uprave Darko Nekić izdvojio je da se ovim izmjenama provode reformske mjere Vlade - decentralizacija i racionalizacija te depolitizacija.
„Reformskom mjerom decentralizacije i racionalizacije predviđeno je gašenje ureda državne uprave u županijama i povjeravanje gotovo 98 posto njihovih poslova županijama, kao i racionalizacija broja zaposlenih kroz poticajne mjere predviđene Zakonom o sustavu državne uprave“, rekao je te pritom dodao da je omogućena je još jedna reformska mjera Vlade, a to je depolitizacija koja se odnosi na pomoćnike ministra.
„Prema novom zakonskom rješenju, status pomoćnika ministara bit će ukinut, odnosno bit će imenovani novi ravnatelji uprava“, naglasio je.
Unaprjeđenje obrtničkog sustava obrazovanja
Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat predstavio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu.
Kazao je kako su ove izmjene i dopune pokrenete i u svrhu unaprjeđenja sustava obrazovanja za vezane obrte koji se provodi po modelu naukovanja. "Na taj način stječu se vještine za samostalni rad u zanimanjima te usvajaju poduzetničke vještine neposredno u gospodarstvu te se olakšava prelazak u svijet rada", dodao je.
Horvat je pojasnio da se nakon završenog naukovanja, u sklopu završnog rada, polaže tzv. naučnički ispit kojim se neposredno provjeravaju i dokazuju kompetencije te se ostvaruje vrednovanje obrazovanja i vještina.
Naveo je da se izmjenama i dopunama ovoga Zakona pridonosi ostvarenju Programa Vlade vezano za uspostavu sustava dualnog obrazovanja jer se stjecanjem vještina traženih na tržištu rada povećava konkurentnost i produktivnost poduzeća i obrta.
Zakonski prijedlog obuhvaća sljedeće izmjene i dopune: Pomoćnički ispit postaje naučnički ispit i dio završnog rada, koji se sastoji od provjere praktičnih znanja i vještina pred stručnim povjerenstvom u kojem su, uz nastavnike, uključeni i majstori.
Predlaže se program edukacije mentora u gospodarstvu kojim će se ojačati kapacitet gospodarskih subjekata, koji provode učenje temeljeno na radu.
Govoreći o deregulaciji vezanih obrta, ministar je pojasnio da se osobama koje imaju odgovarajuće srednje strukovno obrazovanje omogućava registracija vezanog obrta bez obveze polaganja majstorskog ispita ukoliko imaju najmanje 15 godina radnog iskustva na odgovarajućim obrtima.
Ministar je istaknuo da se time liberalizira pristup tržištu, odgovarajuće vrednuje stečeno radno iskustvo i stimulira osnivanje obrta.
"U preostalom dijelu zakona planira se ukidanje cijene obrtnice, ukidanje cijene odobrenja za obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ukidanje pravilnika o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt te produljenje ukupnog trajanja sezonskog obrta sa šest na devet mjeseci, kao dio ili doprinos administrativnom rasterećenju obrtnika", zaključio je Horvat.
Strukovno obrazovanje približiti potrebama tržišta
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak smatra da se uspjelo uskladiti Prijedlog Zakona o obrtu sa Zakonom o odgoju i obrazovanju i Zakonom o strukovnom obrazovanju.
Što se tiče naučničkog ispita, koji je sada dio završnog ispita, ministrica je pojasnila da je on i dalje u ingerenciji škole, ali sada moraju biti uključeni i poslodavci koji omogućavaju da se vrednuje dio učenja kroz rad.
"Mislim da stvarno radimo na programu Vlade da se srednje strukovno obrazovanje puno više približi potrebama tržišta i da omogućava stjecanje praktičnih vještina koje onda omogućavaju i neposredni rad i zapošljavanje nakon završetka obrazovanja", kazala je Divjak.
Cijena toplinske energije iz plina jednaka za sve kupce
Prihvaćen je Prijedlog uredbe o dopuni Zakona o tržištu toplinske energije. Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić kazao je da se uredbom želi osigurati da prije početka nove sezone grijanja, kupci toplinske energije – iz kategorije kućanstava koji kupuju toplinsku energiju proizvedenu iz plina – budu u jednakom položaju u odnosu na kupce iz kategorije kućanstava koji direktno koriste plin u obvezi javne usluge.
„Svrsishodno je da mehanizam nabave plina za kućanstva vrijedi i za proizvođače toplinske energije, odnosno opskrbljivače toplinskom energijom, sve dok tržišni mehanizmi ne funkcioniraju na isti način za sve krajnje kupce“, poručio je Ćorić i dodao da je cilj uredbe omogućiti da cijena toplinske energije iz plina za sve kupce bude jednaka i da se ne mijenja tijekom ove ogrjevne sezone.
Nacionalni pčelarski program vrijedan 44,5 milijuna kuna
Vlada je donijela Nacionalni pčelarski program za razdoblje od 2020. do 2022. godine.
Ministrica poljoprivrede Marija Vučković izvijestila je da je program vrijedan 44,5 milijuna kuna, od čega se 50 posto financira iz Europskog poljoprivrednog i jamstvenog fonda, a 50 posto iz državnog proračuna.
Kazala je da će godišnja vrijednost programa za potrebe pčelara i pčelarskog sektora biti 14,8 milijuna kuna.
Programom obuhvaća osam mjera - tehnička pomoć pčelarima i organizacijama pčelara, suzbijanje štetnika i bolesti pčela, naročito varooze, racionalizacija troškova seljenja pčela, suradnju s laboratorijima, suradnju sa specijaliziranim tijelima za provedbu programa primijenjenih istraživanja u području pčelarstva i pčelarskih proizvoda, praćenje tržišta i poboljšanje kvalitete proizvoda s ciljem iskorištavanja potencijala proizvoda na tržištu i obnavljanje pčelinjeg fonda.
Batižele – izuzetno važan projekt za Šibenik
Usvojen je Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku Upravnog odbora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sklapanje Ugovora o ulaganju prava – potraživanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u temeljni kapital društva Batižele d.o.o., preuzimanju poslovnog udjela u trgovačkom društvu Batižele d.o.o., te izdavanju punomoći Centru za restrukturiranje i prodaju za upravljanje i raspolaganje poslovnim udjelima.
Ministar zaštite okoliša i energetike Ćorić napomenuo je da je riječ o izuzetno važnom projektu za Šibenik. Kazao je da su Ministarstvo državne imovine i Šibenik sklopili Sporazum o uređenju međusobnih obveza između Republike Hrvatske i Grada Šibenika pri provedbi Razvojnog plana projekte „Batižele“.
„Sporazumom je utvrđeno kako u ukupnom iznosu dokapitalizacije od 148.115.600,00 kuna, , Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost s 25.852.700,00 kuna“, pojasnio je.
Upravni odbor Fonda 10. lipnja 2019. godine donio je Odluku kojom se direktoru Fonda daje suglasnost za sklapanje Ugovora o ulaganju prava – potraživanja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 25.852.700,00 kuna u temeljni kapital društva Batižele d.o.o., da potpiše Izjavu o preuzimanju poslovnog udjela u trgovačkom društvu Batižele d.o.o., izda punomoć Centru za restrukturiranje i prodaju za upravljanje i raspolaganje poslovnim udjelima te potpiše preostalu dokumentaciju koja je regulirana propisima kojima se uređuje područje povećanja temeljnog kapitala.
„Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Statutom propisano je kako Fond ne može bez suglasnosti Vlade Republike Hrvatske, sklapati pravne poslove čija pojedinačna vrijednost prelazi sveukupan iznos od 10.000.000,00 kuna“, zaključio je Ćorić.
Suglasnost Jadroliniji za refinanciranje nabave brzog putničkog broda
Obrazlažući Prijedlog odluke o davanju suglasnosti društvu Jadrolinija, Rijeka za kreditno zaduženje kod Privredne banke Zagreb d.d., Zagreb, radi refinanciranja nabave novog brzog putničkog broda - katamarana "Jelena", ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković naglasio je da je cilj refinanciranje nabave brzog putničkog broda - katamarana "Jelena" koji je kupljen iz vlastitih sredstava u ukupnom iznosu od 9,25 milijuna eura.
„Katamaran je počeo prometovati 24. listopada 2018. godine i od tada najčešće plovi na liniji Split - Lastovo i nešto manje na liniji Dubrovnik - Korčula - Hvar – Bol“, kazao je.
Prema ponudi PBZ-a, ta banka odobrava dugoročni investicijski kredit Jadroliniji u iznosu od 51,3 milijuna kuna na rok od 10 godina, s fiksnom kamatnom stopom u visini od 1,50 posto godišnje. Odobrenje kreditnog zaduženja, kao i sama isplata kredita, nije uvjetovana davanjem državnoga jamstva, niti opterećuje državni proračun.
Obilježavanje stote obljetnice Agronomskog i Učiteljskog fakulteta u Zgrebu
Vlada je prihvatila pokroviteljstvo nad svečanosti u povodu obilježavanja stote obljetnice Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja će se održati 29. rujna 2019. godine.
Prihvaćeno je i pokroviteljstvo nad svečanosti u povodu obilježavanja stote obljetnice Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koja će održati 7. listopada 2019. godine.
Ministrica Divjak istaknula je da su 2007. godine Učiteljskom fakultetu u Zagrebu pripojene Visoke učiteljske škole u Čakovcu i Petrinji, što ga čini najvećem visokoškolskom institucijom koja obrazuje učitelje. "A od njih očekujemo puno vezano i uz ove nove i reformske procese koja se tiču odgoja i obrazovanja", zaključila je Divjak.
Izvor: Vlada / Hina
