U srpnju je obujam građevinskih radova u odnosu na prethodni mjesec povećan za 4,1% (prema sezonski i kalendarski prilagođenim privremenim podatcima DZS-a) što je rezultiralo i nastavkom solidne dinamike rasta na godišnjoj razini od 6,9% (prema kalendarski prilagođenim podatcima). Riječ je o kontinuitetu rasta građevinske aktivnosti na godišnjoj razini koji, uz tri izuzetka, traje od početka 2016. godine, a dodatno je učvršćen od kolovoza prošle godine otkad se bilježi simultan rast obujma radova na zgradama i na ostalim građevinama. Štoviše, pri sve učinkovitijem korištenju raspoloživih sredstava iz fondova EU, od veljače ove godine jasno je izražena tendencija bržeg rasta obujma građevinskih radova u niskogradnji u odnosu na radove u visokogradnji. Tako su u srpnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, radovi na zgradama povećani za 5,2%, dok je istodobno obujam građevinskih radova na ostalim građevinama porastao za 9,4%. Iako je dinamika rasta građevinske aktivnosti u posljednjim mjesecima spuštena s dvoznamenkastih razina na kojima se kretala u prva tri mjeseca ove godine, ona je i dalje relativno visoka u odnosu na gospodarski rast i na rast koji se ostvaruje u drugim djelatnostima. Tako je u drugom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bruto dodana vrijednost građevinarstva povećana za 7,6% što je znatno više od rasta BDV-a ukupnog gospodarstva (2,4%) i više od rasta BDV-a svih ostalih djelatnosti.
U takvim je okolnostima sumarno u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen rast obujma građevinskih radova od 9,7%, uz rast radova na zgradama od 8,8% i radova na ostalim građevinama od 11,1%.
Rast građevinske aktivnosti zabilježen je i u Europskoj uniji gdje je u srpnju ove godine, u odnosu na isti mjesec prošle godine, ona povećana za 1,7%, uz rast radova na zgradama za 1,3% i radova na ostalim građevinama za 2,5%. Od 18 zemalja za koje su trenutno raspoloživi podatci, rast je zabilježen u 16, a pad u dvjema zemljama. Pritom je rast viši nego u Hrvatskoj zabilježen samo u Rumunjskoj (+39,5%) i Mađarskoj (+32,9%), dok je pad građevinske aktivnosti zabilježen u Slovačkoj (-7,7%) i Francuskoj (-2,5%). Od ožujka prošle godine rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj kontinuirano nadmašuje prosječan rast ostvaren u EU.
Pri nastavku gospodarskog rasta, zadržavanju povijesno niskih kamatnih stopa, raspoloživosti visokog iznosa sredstava iz fondova EU te primjeni poticajnih mjera u rješavanju stambenog pitanja, očekuje se nastavak investicijske aktivnosti u visokogradnji i niskogradnji, a time i nastavak rasta obujma radova u građevinarstvu. To potvrđuju i podaci o izdanim građevinskim dozvolama s obzirom na to da je u prvih sedam mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine izdano 12,2% više građevinskih dozvola (8,9% kod zgrada i 29,2% kod ostalih građevina), uz istodoban porast predviđene vrijednosti radova za 40,7% (26,2% kod zgrada i 60,5% kod ostalih građevina).