InvestEU novi je program Europske komisije, koji će poduzetnicima pružiti nove i povoljnije izvore financiranja, a čiji ukupni investicijski potencijal doseže 650 milijardi eura. Program InvestEU nastavak je proširenja strateškog plana za ulaganje Europske unije, poznatijeg kao Junckerov plan, koji bi trebao spojiti niz financijskih instrumenata. Može li na valu novog europskog plana profitirati i Hrvatska?
O toj i drugim temama govorio je ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat u Temi dana.
Horvat je podsjetio da se, da nije punopravnog članstva RH u EU, danas ne bi gradio Pelješki most, ne bi se gradio LNG terminal i ne bi danas u rekonstrukciji bila pruga od Zagreba prema Budimpešti. "Želja i namjera je da se pripremimo za jedan novi iskorak u investiranju, ali na jedan malo drugačiji način", poručio je ministar.Uz to što želimo ponoviti sve ono što se u posljednje dvije godine ubrzano događa u povlačenju novca iz strukturnih fondova Unije, Horvat kaže da nova financijska omotnica Hrvatskoj može otvoriti novu perspektivu i novi investicijski ciklus u infrastrukturu.
"Ta sredstva mogu koristiti mikro, mala i srednja trgovačka društva, a investicije moraju biti vezane uz nove tehnologije i inovacije. Niti ona socijalna komponenta nije izuzeta iz nove financijske omotnice", istaknuo je. "Nova perspektiva koja se nudi u novoj financijskoj omotnici je otprilike slična ili ista onome što smo imali u prethodnome razdoblju. Jamstveni fond će omogućiti da se netko zadužuje i da iza njega, umjesto kolaterala samog trgovačkog društva, bude jedan financijski instrument koji će onda takav financijski aranžman u banci omogućiti", objašnjava Horvat.
Program InvestEU vrijedan 650 milijardi eura
Ukupna procijenjena financijska mogućnost programa doseže 650 milijardi eura, a na pitanje hoće li dio tih sredstava biti uložen u Hrvatsku, Horvat je ustvrdio da bi Hrvatska trebala biti zadovoljna uspije li povući samo jedan posto tih sredstava. "Ako uzmete perspektivu da od tih 650 milijardi eura u Hrvatsku dođe samo 1 posto, to je dodatnih 6,5 milijardi eura. U ovoj financijskoj omotnici imali smo 10, 7 milijardi kroz 7 godina, a uspijemo li kroz sljedeće 2-3 godine povući samo 1 posto od raspoloživih sredstava, mislim da bismo trebali biti zadovoljni", kazao je Horvat. "Prije nekoliko dana mladim hrvatskim inovatorima dodijeljena su 32 milijuna kuna, temeljem Strategije pametne specijalizacije raspisan je i natječaj vrijedan 634 milijuna kuna, dok će idući tjedan biti raspisan novi natječaj za istraživanje i razvoj", najavio je ministar Horvat dodavši da je potenciranjem priče oko inovacija, ulaganja u istraživanje i razvoj samo tijekom 2018. godine ukupni investicijski ciklus u tom segmentu povećan smo za 18,7 posto.
"Dok nam ukupno hrvatsko gospodarstvo raste 3 posto na zdravim temeljima, akcelerator bržeg gospodarskog rasta u budućnosti bit će ulaganja u istraživanje i razvoj, u mlada inovativna poduzeća, odnosno startupove", ocijenio je ministar.
Đuro Đaković ima perspektivu
Radnicima Đure Đakovića danas je isplaćena plaća za rujan, a o daljnjim koracima svi će dionici razgovarati na sastanku koji će se održati u četvrtak. "Perspektiva postoji, a trenutno se ne razmišlja o stečajnim ili bilo kakvim drugim mehanizmima. Đuro Đaković ima perspektivu, no o njemu ne odlučuje samo država, koja nije ni pojedinačni najveći vlasnik", napomenu je ministar Horvat. Potvrdio je da je, za nedavnoga posjeta Norveškoj, Finskoj i Švedskoj, pronađen strateški partner za Zrakoplovno-tehnički centar koji, u suradnji s Patriom i Konsbergom, ima perspektivu napraviti određeni iskorak.
"Jedan od sličnih modela na stolu je i za Đuru Đakovića. Radimo i razgovarmo s američkom Vladom, kao i s dionicima u privatnom sektoru u segmentu proizvodnje vlakova i specijalnih vagona", kazao je Horvat i najavio kako će u sljedećih nekoliko tjedana biti donesena konačna odluka o toj grupi.
Izvor: HTV / Vlada
