Istaknuvši da je globalno zatopljenje realnost, predsjednik Vlade Plenković najavio je da se da se na europskoj razini zajednički kreće u novi ciklus velikih promjena koje su znak odgovornosti i spoznaje da je potrebna odlučna i konkretna akcija u borbi s klimatskim promjenama. Dodao je da Zeleni plan Europske komisije nije samo dokument koji se odnosi na klimatske promjene i zaštitu okoliša, nego i plan transformacije europske ekonomije.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je danas na konferenciji Energetika 2020. "Green New Deal za Hrvatsku", u organizaciji Jutarnjeg lista. Nakon uvodnih pozdrava, govor predsjednika Vlade donosimo u cijelosti.
"Dame i gospodo,
zadovoljstvo mi je sudjelovati na otvaranju konferencije posvećenoj najvažnijoj političkoj inicijativi nove Europske komisije – Europskom zelenom planu – koja je od najvećeg značaja za Hrvatsku, posebice za hrvatsku energetsku politiku.
Želim zahvaliti organizatorima što ovom konferencijom u fokus energetske zajednice i hrvatske javnosti stavljate ovu važnu temu za budućnost Hrvatske i za budućnost planeta, i to upravo tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.
Globalno zatopljenje danas nije više neka daleka prijetnja, ono je naša realnost.
A klimatske promjene bile su glavna tema razgovora svjetskih čelnika tijekom prošlog tjedna na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu.
Izazovi pred nama
U posljednjih 50 godina zbog ljudskih aktivnosti došlo je do porasta prosječne temperature za 1 ºC u odnosu na pred-industrijsko razdoblje.
Očekuje se da će globalna temperatura i nadalje porasti za dodatnih 1,5 ºC do 2050. te za 2,9 °C do 3,4 °C do 2100., i to uz provedbu Pariškoga sporazuma.
Prije svega zbog emisije sve većih količina stakleničkih plinova iz fosilnih goriva, industrije i intenzivne poljoprivrede.
Stručnjaci upozoravaju da će to imati nepovratne negativne učinke na porast razine mora, na dostupnost vode i na druge ekosustave.
Time rastu rizici za poljoprivredu, sigurnost hrane, gospodarstvo, zdravlje i sigurnost.
Zbog globalnog zatopljenja, razina mora je od početka 20. stoljeća porasla za oko 20 centimetara, a samo od 1990. za oko 10 centimetara.
Pitanje danas nije hoće li razina mora i dalje rasti, nego hoće li do kraja stoljeća porasti za dodatnih 30 centimetara, metar ili, u nekim najcrnjim prognozama, čak za 2,5 metra.
Dobro znamo što to bi to značilo za naše obalne gradove i naselja.
A to prije svega ovisi o tome hoće li se globalne emisije stakleničkih plinova smanjiti, nastaviti na istoj razini ili ubrzati.
Odgovornost Europe je tim veća što je naš kontinent kroz proteklih 250 godina pridonio za četvrtinu emisija CO2 u atmosferu, isto koliko i Sjedinjene Američke Države.
Danas, s 10% globalnih emisija CO2 odgovornost je Europske unije da postane globalni predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena kroz energetsku tranziciju na obnovljive izvore energije.
Iz svega navedenog, vjerujem da nam je svima jasno, da se na europskoj razini, zajednički, kreće u novi ciklus velikih promjena.
One su znak naše odgovornosti i spoznaje da je potrebna odlučna i konkretna akcija u borbi s klimatskim promjenama.
Uloga hrvatskog predsjedanja u okviru Europskog zelenog plana
Početak rasprava u okviru Europskog zelenog plana koji je pokrenula novoizabrana Komisija podudara se s našim predsjedanjem i ono će, bez ikakvih dilema, obilježiti naših šest mjeseci u pogledu zakonskih aktivnosti na razini Vijeća.
Uloga Hrvatske bit će ključna u poticanju rasprave i postizanju dogovora među državama članicama o novom ambicioznom smjeru Europske unije prema klimatskoj neutralnosti.
Taj dogovor morat će odražavati cilj nove Komisije, a istodobno uvažiti interese onih država članica koje su izrazile određene rezerve.
Nemaju sve države članice iste startne pozicije i istu razinu industrijske razvijenosti, i to treba uzeti u obzir. To se vidjelo i u našoj raspravi na Europskom vijeću u prosincu.
Upravo iz tog razloga zelena tranzicija morat će se provesti na socijalno pravedan način, uz osiguravanje konkurentnosti gospodarstva i europske industrije na globalnim tržištima.
Sve će te aspekte dogovora hrvatsko predsjedništvo imati na umu i uzeti u obzir u idućih šest mjeseci.
Mi stoga pozdravljamo uključivanje zelenoga programa na zemlje našega susjedstva, dakle na jugoistok Europe, u okviru Zelenoga plana, kojim se planira izgraditi partnerstva s tim zemljama, pomažući im u prilagodbi klimatskim promjenama.
Europska unija preuzima globalno vodstvo kada je riječ o klimatskim promjenama
Komisija je prije dva mjeseca, i to samo 11. dana svoga mandata, dakle krenuli su 1. prosinca, a već 11. prosinca su izašli s komunikacijama Europskom zelenom planu, zacrtala put novoj europskoj strategiji zaštite okoliša i novoj strategiji rasta kojoj je cilj da Europa do 2050. postane prvi klimatski
neutralan kontinent, što je od presudne važnosti.
Naime, cijeli Zeleni plan nije u biti samo dokument koji se odnosi na klimatske promjene i zaštitu okoliša, njega moramo prije svega gledati kao plan transformacije europske ekonomije.
Da bismo se zadržali ispod zatopljenja od 1,5 ºC, stručnjaci Međuvladinog panela o klimatskim promjenama drže da je do 2030. potrebno smanjiti emisije CO2 za 45%, a do 2050. doseći ugljičnu neutralnost.
Na temelju tog prijedloga Komisije, usvojili smo na sastanku Europskoga vijeća u prosincu upravo taj cilj.
To znači da se ovaj globalni izazov prepoznao kao prioritet na najvišoj političkoj razini i da je nužan novi model razvoja o kojemu ovisi kakvu ćemo Zemlju ostaviti našoj djeci.
Vrlo jednostavno, Europska unija preuzima globalno vodstvo kada je riječ o klimatskim promjenama.
Želimo, uz provedbu Pariškoga sporazuma, ići korak dalje i brže u ispunjavanju ambicioznijih ciljeva kako bismo odgovorili na legitimna očekivanja mladih generacija.
Ekološka tranzicija prilika za održiv rast gospodarstva
Kada gledate današnju europsku političku kartu, zelena ekonomija, pitanje klimatske neutralnosti polako postaje dominantno pitanje svih politika i svih društava zapadnih država članica. Munjevito će se isti procesi odvijati i u Hrvatskoj. Stoga je važno i za političke stranke da preuzmu vodstvo u ovim
temama.
No, ekološku tranziciju mi vidimo i kao priliku za održiv rast našega gospodarstva, koji se treba temeljiti na razvoju naprednih tehnologija i inovacija.
To zahtijeva sveobuhvatan i koordiniran pristup svih politika Europske unije koje zajedno trebaju pridonijeti cilju klimatske neutralnosti te očuvanju i obnovi naših prirodnih resursa.
Stoga Europski zeleni plan obuhvaća sve gospodarske sektore, a osobito energetiku, promet, poljoprivredu, obnovu zgrada te industrije kao što su proizvodnja čelika, cementa, tekstila i kemikalija.
U zadnjih 60 godina, svjetsko stanovništvo povećalo se 2,5 puta, potrošnja energije 4 puta, a emisije stakleničkih plinova 7 puta.
Udio fosilnih goriva, dakle nafte, ugljena i plina, u primarnoj svjetskoj potrošnji energije doseže 85%, dok obnovljivi izvori dosežu tek 11%, uz 4% za nuklearnu energiju.
Stoga je daljnja dekarbonizacija energetskog sustava od presudne važnosti za postizanje klimatskih ciljeva, osobito na razini Unije.
Zato je dobro da ovdje imamo stručnu raspravu o zakonskim prijedlozima, financijskim instrumentima i drugim mjerama koje su predviđene Europskim zelenim planom, koje će imati velik utjecaj i na Hrvatsku.
Globalne promjene u proizvodnji i distribuciji energije ozbiljan izazov za Europu
Njegova provedba zahtijevat će promjene koje će utjecati na državna tijela, gospodarstvo i građane.
To podrazumijeva: izmjene strateških dokumenata i zakonskih propisa, promjene poslovnih planova energetskih gospodarskih subjekata te promjene u ponašanju i prilagodbi kućanstava i svakoga od nas.
Europski zeleni plan sastoji se od 47 ključnih mjera koje će se postupno usvajati.
Mnoge od njih odnose se na: energetiku, dekarbonizaciju, poticanje obnovljivih izvora energije i poticanje energetske učinkovitosti te razvoj novih tehnologija.
Budući da Europska unija uvozi gotovo polovicu svojih energetskih potreba, globalne promjene u proizvodnji i distribuciji energije ozbiljan su izazov za Europu.
To je razlog više za ostvarenje ciljeva Europskog zelenog plana kroz ambicioznu niskougljičnu tranziciju na čistu energiju.
Time dugoročno možemo ostvariti punu energetsku neovisnost, a našim građanima pružiti energetsku sigurnost.
Danas proizvodnja i uporaba energije u gospodarskim sektorima čine više od 75% emisija stakleničkih plinova.
U ostvarivanju klimatski neutralne Unije, prioritetna je energetska učinkovitost, a razvoj energetskog sektora mora se u najvećoj mjeri temeljiti na obnovljivim izvorima energije.
Istodobno, moramo osigurati da opskrba energijom bude sigurna i, ono što je najvažnije, pristupačna za potrošače i tvrtke.
Financiranje zelene tranzicije
Da bismo u tome uspjeli, Europski zeleni plan zahtijevat će značajna ulaganja i financijske alate koji trebaju osigurati pravednu i uključivu tranziciju.
Za ta će ulaganja biti potrebna mobilizacija javnog i privatnog sektora.
Komisija je prije dva tjedna predstavila Plan ulaganja za održivu Europu ili, bolje rečeno, Plan ulaganja za Europski zeleni plan.
Njime će se u sljedećih deset godina mobilizirati najmanje bilijun eura, dakle tisuću milijardi, ulaganja na području zaštite okoliša i klime. To je investicijski stup Zelenoga plana.
Komisija je predložila da se u narednom sedmogodišnjem razdoblju udio proračuna namijenjen rješavanju klimatskih promjena i zaštitu okoliša podigne s 20% na 25%.
U idućih deset godina u tu svrhu mobiliziralo bi se čak 503 milijarde eura, čemu bi se pridodalo 114 milijardi eura nacionalnog sufinanciranja za ekološke projekte.
Plan ulaganja, uz osiguranje financiranja, podrazumijeva i stvaranje pogodnih uvjeta i davanje poticaja za održiva ulaganja kroz izradu zelenoga proračuna i zelene javne nabave.
Ujedno, predviđa se pojednostavljenje postupaka za odobravanje državne potpore za regije u kojima je potrebno osigurati pravednu tranziciju.
Dio tog plana je i Mehanizam za pravednu tranziciju, koji će u razdoblju koje obuhvaća Višegodišnji financijski okvir 2021–2027, kojeg upravo pregovaramo, mobilizirati 100 milijardi eura.
Najvažniji je to alat za pravednu tranziciju jer je namijenjen građanima i regijama koje će najviše koštati niskougljična energetska tranzicija.
Premda će svim regijama trebati financijska pomoć, mobiliziralo bi se najmanje 100 milijardi eura kroz ciljane potpore za ublažavanje socioekonomskih posljedica tranzicije u najpogođenijim regijama, posebno onima koje ovise o industriji fosilnih goriva.
Mehanizam za pravednu tranziciju obuhvaćat će tri glavna izvora financiranja.
Prvo, Fond za pravednu tranziciju, za koji će se izdvojiti nova sredstva u iznosu od 7,5 milijardi eura.
Kako bi mogle povući svoj dio sredstava iz Fonda, sve države članice trebale bi izraditi teritorijalne planove za pravednu tranziciju te u njima utvrditi teritorije kojima je potrebna pomoć.
Predviđeno je da će se ta bespovratna sredstva davati i koristiti kao potpora radnicima za razvoj vještina i kompetencija za tržište rada budućnosti i novoosnovanim poduzećima i inkubatorima pomoći u stvaranju novih gospodarskih prilika u najviše pogođenim regijama.
Drugo, u okviru programa InvestEU predviđa se poseban program za tranziciju, kojim se predviđaju ulaganja u vrijednosti do 45 milijardi eura.
I treće, predviđa se instrument za kreditiranje uz uključivanje Europske investicijske banke, koji će omogućiti dodatna ulaganja u iznosu od 25 do 30 milijardi eura.
Tim će se instrumentom osigurati zajmovi za javni sektor, primjerice za ulaganja u mreže centralnoga grijanja i obnovu zgrada.
Europski klimatski pakt
Dame i gospodo,
u tom kontekstu, htio bih se ukratko osvrnuti i na najavljeni Europski klimatski pakt koji je Komisija najavila do ožujka.
Riječ je o inicijativi od koje očekujemo da će u raspravu o Europskom zelenom planu uključiti sve relevantne dionike, ali i građane.
Kao što smo vidjeli u mnogim područjima, samo puna uključenost i otvoren dijalog s javnošću i zainteresiranim stranama mogu dovesti do uspješne provedbe europskih politika.
Ovdje je posebno važno uključiti mlade koji su predvodnici ovih promjena, kao i znanstvenu zajednicu, što je također bilo prepoznato i u raspravama prošloga tjedna na Svjetskom gospodarskom forumu.
Kao što znate, Hrvatska će započeti rasprave o budućnosti Europe, dakle za vrijeme našeg predsjedanja bit će pokrenuta Konferencija o budućnosti Europe, zajedno s drugim europskim institucijama, a tu će važnu ulogu imati i naša potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.
Stoga će tema zelene tranzicije svakako biti dio velike dvogodišnje rasprave ove Konferencije jer je riječ o promjenama koje će zahvatiti mnoge aspekte društva i gospodarstva.
Hrvatska i energetski razvoj
Hrvatska, kao zemlja velikih prirodnih bogatstava prepoznaje važnost ovog ambicioznog plana.
U njemu su istaknuti ciljevi koji su već velikim dijelom obuhvaćeni Strategijom energetskog razvoja Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. i Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom do 2030. godine.
Pri izradi nove Energetske strategije vodili smo računa o tome da ona bude usklađena s glavnim odrednicama energetskog razvoja Unije.
S jedne strane naglasak je na sigurnosti opskrbe energijom, a s druge strane jasno je opredjeljenje za održiv energetski razvoj, smanjenje potrošnje i emisije stakleničkih plinova.
Kad je riječ o sigurnosti opskrbe, velik se značaj pridaje diversifikaciji te je Vlada, u posljednjih nekoliko godina, dala snažan poticaj razvoju strateških energetskih projekata, kao i čvrstu potporu tvrtkama koje su nositelji njihova razvoja.
Među takve projekte u prvom se redu ubrajaju: LNG-terminal na Krku i Plinacrov prateći sustav otpremnih plinovoda, Jonsko-jadranski plinovod, izgradnja novog skladišta plina u Grubišnom Polju, nedavno puštena u rad prva kompresorska stanica na hrvatskom plinskom transportnom sustavu u
Velikoj Ludini koja daje novu, stratešku dimenziju energetskoj sigurnosti i sigurnosti opskrbe plinom, projekti povezivanja hrvatskog plinskog transportnog sustava sa sustavima susjednih zemalja, energane i kogeneracijska postrojenja na biomasu te vjetroelektrane.
Hrvatska proizvodi u prosjeku 50% svojih potreba za primarnom energijom, dok ostatak uvozi.
Ukupna potrošnja energije u Hrvatskoj u 2018. godini smanjena je za 1,2% u odnosu na prethodnu godinu.
Hrvatska 28 posto energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora
Istodobno, povećana je proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, dakle energija vjetra, Sunčeva energija, bioplin, tekuća biogoriva i geotermalna energija te energija iskorištenih vodnih snaga.
Prema Eurostatu, Hrvatska trenutno 28 posto svojih energetskih potreba zadovoljava iz obnovljivih izvora energije.
Time smo za čak 40% premašili svoj cilj od 20% udjela energije iz obnovljivih izvora do 2020., po čemu smo na prvom mjestu u Europskoj uniji.
Usporedbe radi, u Europskoj uniji udio energije iz obnovljivih izvora je danas na 18%, što je za 2 postotna boda ispod zacrtanoga cilja od 20%.
U našoj Strategiji energetskog razvoja i Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za 2030. godinu cilj nam je doseći preko 36% iz obnovljivih izvora energije u bruto potrošnji.
Ujedno, od 2000. do 2018. poboljšali smo energetsku učinkovitost za 20% za sve finalne potrošače energije promatrane zajedno.
Ovoj pozitivnoj promjeni pridonijeli su svi sektori, a najveći doprinos dala je industrija s poboljšanjem indeksa energetske učinkovitosti za 26 %.
Za kućanstva je to poboljšanje iznosilo 23 %, a za promet 13 %.
Ono što ohrabruje jest da se taj trend nastavlja.
Prilika za razvoj hrvatske industrije kroz ulaganja u inovacije
U prethodno spomenutim strateškim dokumentima jasno smo naznačili mjere kojima želimo:
povećavati energetsku učinkovitost, smanjivati ovisnost o fosilnim gorivima, povećati domaću proizvodnju i povećavati korištenje čistih izvora energije.
Naša Strategija energetskog razvoja promatra energetsku tranziciju kao priliku za razvoj domaće industrije kroz povećana ulaganja u inovacije.
Prednost razvijanju energetskih potencijala treba dati onim izvorima kojih Hrvatska ima najviše. A potencijala ima puno, što se odnosi prije svega na vjetar, sunce i geotermalne izvore.
Dobar je primjer geotermalne elektrane "Velika 1" u Cigleni kraj Bjelovara, snage 16,5 MW, i investicije vrijedne 325 milijuna kuna.
Geotermalna energija ima brojne prednosti, drugačija je od ostalih izvora obnovljive energije jer može proizvoditi energiju tijekom 24 sata svih 365 dana u godini.
Drugi primjer je tehnologija koje od organskog otpada generira bioplin, čistog goriva za vozila koje ne pridonosi povećanju stakleničkih plinova u atmosferi.
Tom tehnologijom, svaki kilogram kućnog otpada daje količinu plina dovoljnu za jedan kilometar vožnje automobilom.
Treći primjer je obećavajuća tehnologija vodika kao goriva budućnosti u dekarbonizaciji prometa, s vodom kao jedinim nusproizvodom.
Izazov koji je pred nama nije samo osigurati dovoljnu količinu energije, već i optimalni energetski miks koji uzima u obzir klimatske promjene.
U energetskoj tranziciji do 2050. godine potrebno je koristiti sve energetske opcije i primijeniti nove tehnologije.
Doprinos Hrvatske Europskom zelenom planu
Dame i gospodo,
Europska unija dala je jasan signal da želi biti predvodnica ovog procesa.
To je velika prilika za Hrvatsku, da prepoznamo tu šansu za preobrazbu naše industrije prema novim i čistim tehnologijama, a da pritom: bolje štitimo okoliš, stvaramo nova radna mjesta visoke dodane vrijednosti i jačamo našu energetsku neovisnost i sigurnost za gospodarstvo i za građane.
Tranzicija energetskog sektora je tu, ona mijenja odnose u cijelom lancu proizvodnje, prijenosa, distribucije i potrošnje energije.
Nijedan poslovni subjekt, kućanstvo ili građanin neće ostati izvan njezinoga obuhvata.
Hrvatska će dati svoj doprinos raspravi o Europskom zelenom planu, posebno tijekom našeg predsjedanja.
Već smo sada dobro pripremljeni i vjerujem da zajedničkim naporima možemo postići još bolje rezultate, a da ne ugrozimo konkurentnost europskog gospodarstva, država članica i njihovih regija.
I na taj način pridonijeti globalnoj energetskoj tranziciji koja je neizbježna i nužna.
Našem gospodarstvu pritom možemo osigurati kvalitetniji i održiviji rast, našim građanima čišću i dostupniju energiju, a našoj djeci zdraviji okoliš i očuvan planet na kojemu će moći živjeti.
Hvala vam lijepa i čestitam na stavljanju ove teme u fokus hrvatske javnosti."
