Povodom Međunarodnog dana žena Sveučilište u Dubrovniku i Udruga poslovnih žena “Krug – ogranak Dubrovnik” organizirali su panel pod nazivom “Žene u poslovnom svijetu u uvjetima pandemije: kako opstati i što očekivati u budućnosti?”. Zaključeno je kako je korona samo potencirala neke od problema s kojima se žene u poduzetništvu inače susreću, ali i otvorila priliku da svoju snalažljivost i fleksibilnost iskoriste kako bi unaprijedile poslovanje.
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj iznijela je zanimljivu činjenicu da su žene u građevini bolje plaćene od svojih muških kolega jer su obrazovanije i rade na visokim pozicijama. Osvrnula se na generalno stanje u sektoru kazavši kako nije pogođen kao neke druge djelatnosti, iako je bilo problema sa zatvorenim gradilištima, otežanom nabavom i logistikom općenito. „Uz zalaganje HGK i naših članica uspjeli smo otvoriti gradilišta i trgovine građevinskim materijalom pa su posljedice korone u velikoj mjeri brzo suzbijene. Cijeli sektor je u 2019. rastao za 15 posto u odnosu na 2018., a iako se po ukupnom prihodu nismo vratili na 2008., po broju zaposlenih smo blizu. Ono što se dogodilo u Zagrebu i okolicu dat će posla našim tvrtkama u idućih desetak godina, a još važnije je da one imaju kapacitete da ga izvrše. U tome će im svakako pomoći i Katalog hrvatskih proizvoda HGK u kojem mogu pronaći sve potrebno za obnovu“, naglasila je Čagalj pa pobrojala aktivnosti koje komora provodi kako bi promovirala žensko poduzetništvo – od ekstenzivne suradnje s Udrugom Krug, preko Inkubatora žena poduzetnica i Male škole poduzetništva za žene, sve do Kongresa žena i projekta Žene i točka.
Gordana Deranja, predsjednica Grupe Tehnomont, istaknula je da je pandemija ozbiljno uzdrmala djelatnost brodogradnje, razvukle su se isporuke brodova, a samim time i naplata, što je dovelo do problema s likvidnošću u njenoj tvrtki. „Imamo zalihe iz kojih se pomažemo oko likvidnosti i oko troškova za materijal i plaće“, rekla je Deranja, dodavši kako nitko nema čarobnu kuglu i ne može znati kad će pandemija završiti, ali da Tehnomont još jedno određeno vrijeme može preživjeti.
Prisjetila se i jedne anegdote iz privatnog života, kad je svom djedu rekla da je poslala direktorica, a on joj je odvratio – što nema ni jedan normalan muški u Tehnomontu kad si ti direktor. „To su riječi mog djeda koji me obožavao i odlično prikazuju mentalitet koji moramo mijenjati. Želim poručiti mladim kolegicama da idu u tehničke struke jer mogu sve i samo ih njihove ambicije mogu ograničiti“, poručila je Deranja.
Nikolina Farčić, predsjednica Ceha ugostitelja Obrtničke komore Dubrovačko neretvanske županije i Udruge poslovnih žena Krug – ogranak Dubrovnik inače se kroz obiteljski biznis bavi ugostiteljstvom i organizacijom vjenčanja. Pojasnila je da obiteljsko poduzetništvo ima svojih prednosti i mana. „Lijepo je imati podršku obitelji i takve familije generiraju poduzetnu djecu, ali može doći i do tenzija na privatnom planu uzrokovanih poslom. Problem je ako cijela obitelj radi jer onda sustav mora dati potporu ženama kroz jaslice, vrtiće, produženi boravak u školi itd. Žene se moraju osamostaliti i osnažiti, a onda imaju prostora za sve“, izjavila je Farčić, posebno se osvrnuvši na važnost mentorstva među ženama, odnosno prijenosa iskustva i znanja starijih kolegica na mlađe.
Predsjednica nacionalne Udruge poslovnih žena »Krug« i predstavnica Scavolinija u Hrvatskoj, Dragica Jerkov, rekla je kako sektor namještaja nije bio toliko pogođen pandemijom jer su ljudi počeli zadržavati u svojim domovima pa ih samim time i uređivati, odnosno opremati. „Imali smo pad oko 20 posto što je praktički beznačajno s obzirom na situaciju. Planiramo kratkoročno jer nitko ne zna što nam slijedi, ali optimistična sam jer znam da žene gospodare svojim poduzetničkim aktivnostima kao domaćinstvom. Male i srednje poduzetnice su fleksibilnije i brzo se prilagođavaju. Zbog toga je taj segment gospodarstva toliko vitalan i nastoji izaći jači iz ove globalne krize. Trebamo si međusobno pomagati i treba nam više domaćih banaka koje bi pratile poduzetničke investicije“, poručila je Jerkov.
Voditeljica odnosa s investitorima i javnošću u Atlantskoj plovidbi Sanja Putica objasnila je s kakvim se problemima srela njena pomorska branša i naglasila da su sve relativno dobro prebrodili. „Kod nas je budućnost već počela, unatrag dva mjeseca vidimo snažniji oporavak tržišta rasutog tereta, a samim time i gospodarstva, što ukazuje da se nazire kraj krizi. Što se tiče žena u pomorstvu, one su dosta rijetke, ali tim je veća motivacija da se snađemo u ovom poslu“, kazala je Putica.
Gordana Restović, ravnateljica Javne ustanove Pula Film Festival, istaknula je da je kultura također pogođena koronom pa se kompletna kreativna industrija pokušava prilagoditi. „Nismo mogli direktno publike pa smo našli nove, digitalne puteve do nje. Uspjeli smo održati neke manifestacije, doduše u smanjenom obliku i te mjere su još na snazi. No, imamo online koncerte i izložbe, nije to lijepo kao uživo jer nema druženja i razmjenjivanja mišljenja, ali vjerujem da će kultura pokazati da će i ovoj situaciji naći nova rješenja i izraziti se na neki novi način“, zaključila je Restović.
I Eurochambres je povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena objavio istraživanje provedeno na preko 500 ispitanica u 20 zemalja pod naslovom ‘COVID-19: Utjecaj na žene poduzetnice’. Rezultati naglašavaju otpornost i prilagodljivost žena poduzetnica širom Europe i otkrivaju da im je pandemija dodatno otežala poslovanje, ali i imala transformativni utjecaj na poslovne modele.
Prema istraživanju, preko 46 posto ispitanica uvelo je digitalnu prodaju i promociju usluga kao odgovor na mjere zatvaranja, a polovica je rekla da je pandemija imala snažan utjecaj na ravnotežu između njihovog poslovnog i privatnog života. Dvije trećine žena poduzetnica ističe je da su zbog ograničavajućih prisiljene na promjenu poslovnog modela, a isti udio smatra da će to imati dugoročni utjecaj na viziju tvrtke.
