Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Benkovcu je prisustvovao svečanosti puštanja u rad VE Korlat te je u svom govoru čestitao Hrvatskoj elektroprivredi na realizaciji ovoga projekta, kao i najavi izgradnje Sunčane elektrane Korlat i prvog obnovljivog hibridnog energetskog parka u Hrvatskoj.
"Ovih 58 megavata pridonijet će hrvatskom elektroenergetskom sustavu i omogućiti opskrbu za 50 tisuća kućanstava. To predstavlja 1 posto potreba naše električne energije tijekom godine", ustvrdio je Plenković. Dodao je da vrijednost investicije od 500 milijuna kuna i najavljena dodatna investicija iste vrijednosti pokazuju i financijsku snagu Hrvatske elektroprivrede.
Premijer je istaknuo da se današnje puštanje u rad VE Korlat zbiva u tjednu u kojem se obilježava Svjetski dan obnovljivih izvora energije. "I stoga je ovo primjer konkretnog dokaza za nužnost transformacije dosadašnjega modela poslovanja pojedinih elektroenergetskih kompanija. A Hrvatska elektroprivreda je razumjela hrvatske i globalne prioritete i europske trendove", kazao je Plenković.
Oporavak gospodarstva nije moguć bez sigurnosti opskrbe energijom
Naglasio je da oporavak gospodarstva nije moguć bez promjene načina razmišljanja o izvorima, kvaliteti i sigurnosti opskrbe energijom. Predsjednik Vlade smatra da iako smo još uvijek suočeni s posljedicama krize uzrokovane pandemijom Covida 19, važno je razmišljati unaprijed i krenuti s projektima koji će omogućiti brži gospodarski rast u razdoblju pred nama, a osobito u sektoru energetike.
"Investiranje u obnovljive izvore energije ima i onaj dalekosežniji karakter jer pretpostavlja ekološki prihvatljivije okruženje, s manjim emisijama stakleničkih plinova što znatno doprinosi unaprjeđenju kvaliteti života naših sugrađana", rekao je Plenković.
Kazao je da hibridni energetski park dokazuje da je HEP u korak s globalnim europskim trendovima. Naveo je da to potvrđuje i aktualno globalno izvješće Međunarodne agencije za energiju u kojem stoji kako je korištenje obnovljivih izvora energije u 2020. poraslo za 3 posto, i to iz dva razloga. Riječ je o smanjenju potražnje za ostalim izvorima energije i porasta proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije za gotovo 7 posto.
Predsjednik Vlade je ustvrdio da je udio obnovljivih izvora energije u globalnoj proizvodnji električne energije porastao na 29 posto u 2020. godini, dodavši kako se kontinuirana ulaganja u infrastrukturu uvijek isplate."Sukladno tome, u ovom izvješću je predviđeno kako bi proizvodnja električna energije iz obnovljivih izvora i ove godine trebala dalje rasti", rekao je Plenković, dodavši da se najveći porast očekuje od energije vjetra, i to za 17 posto u odnosu na 2020.
Hrvatska je na 28,4 posto udjela iz obnovljivih izvora energije
"Što se tiče proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj, prema podacima Eurostata, Hrvatska je jedna od država članica koja je ispunila nacionalne ciljeve te je na 28,4 posto udjela iz obnovljivih izvora energije", kazao je premijer.
Pozdravio je još jednom projekt VE Korlat, kao dio HEP-ovog plana ukupnih proizvodnih kapaciteta, koji će se povećati na 1500 megavata do 2030. godine. Podsjetio je da je zajednički cilj Europske unije od minimalno 32 posto udjela obnovljive energije, naglasivši da će Vlada nastaviti poticati razvoj tehnologija za proizvodnju obnovljive energije te promovirati njene prednosti.
"To nam je od suštinskog značaja radi postizanja klimatske neutralnosti koja mora biti ne svrha sama po sebi, već temelj održivog razvoja Hrvatske koji je sukladan načelima Europskog zelenog plana, odnosno europske Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama", ustvrdio je Plenković.
Vizija Hrvatske kao tehnološki inovativne te klimatski i energetski integrirane zemlje
Predsjednik Vlade je istaknuo kako niskougljični razvoj mora zacaliti viziju Hrvatske kao gospodarski konkurentne, tehnološki inovativne te klimatski i energetski integrirane zemlje. Naveo je da je stoga Vlada kreirala niz strateških dokumenata koji omogućavaju provedbu onih aktivnosti koje jamče održivi ekonomski rast.
Izdvojio je pritom najvažnije poput Strategije energetskog razvoja te Integriranog nacionalnog energetskog i klimatskog plana, kojem je zadan cilj od najmanje 36,6 posto obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije do 2030. Naveo je i Uredbu o kvotama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visoko učinkovitih kogeneracija, kojom je određeno da ukupna kvota proizvodnih postrojenja za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora iznosi 2.265 megavata. Najveći udio te kvote, dodao je, odnosi se na proizvodna postojanja, vjetroelektrane, a potom i sunčane elektrane.
Premijer je podsjetio da je Vlada protekloga tjedna usvojila Strategiju niskougljičnoga razvoja Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. "Jedan od promatranih scenarija, onaj postupne tranzicije podrazumijeva dodatno ulaganje u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, što bi doprinijelo smanjenju emisije stakleničkih plinova za 33.5 posto u 2030. i 56,8 posto u 2050.", naveo je.
Istaknuo je da bi povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora trebalo dovesti do toga da se čak 30 posto električne energije u 2021. proizvodi iz obnovljivih izvora. "U tom pogledu projekt poput ove današnje Vjeroelektrane Korlat u zadarskom zaleđu omogućuje već danas ostvarivanje vizije budućnosti", zaključio je predsjednik Vlade.
