U prvome je kvartalu zabilježen realni godišnji pad BDP-a od 0,7%, četvrti uzastopni kvartal, iako je većina visokofrekventnih pokazatelja objavljivanih tijekom prvoga kvartala imala pozitivne naznake. Naime, industrijska je proizvodnja u prvome kvartalu na godišnjoj razini povećana 4,2%, trgovina na malo 4,9%, obujam građevinskih radova 8,5%, a robni izvoz 9,5% (uz smanjenje robnog deficita). No, rast odnosno oporavak nije zabilježen kod turističkih djelatnosti, prometa te niza ostalih usluga koje još uvijek imaju ograničenja u poslovanju, što je bilo dostatno da se nastavi negativan trend u kretanju BDP-a.
Ujedno treba napomenuti da je prvi kvartal prošle godine bio jedini u kojemu je ostvaren godišnji rast gospodarske aktivnosti (1,1%), budući da su rigorozne mjere ograničenja poslovanja i kretanja uvedene tek pred kraj prvoga kvartala, pa je baza bila nešto viša nego što će biti u kvartalima koji slijede, što će biti temelj dinamičnoga godišnjega rasta BDP-a u preostala tri ovogodišnja kvartala. Istodobno, godišnji pad u prvome kvartalu od 0,7% bio je znatno manje dinamičan nego u prethodna tri kvartala, s jedne strane zbog ipak nešto niže baze (budući da je rast u prvome kvartalu prošle godine bio znatno usporeniji nego ranije), ali i rasta nezavisnog od utjecaja baze.
Najveći negativan utjecaj na godišnji pad BDP-a u prvome je kvartalu imao pad izvoza usluga (-18,6%). Godišnji je pad zabilježen i kod osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a, no on je bio vrlo blag (-0,4%) u okolnostima daljnjega realnoga rasta plaća (3,8%) i održanju stabilnosti na tržištu rada (prosječan je broj osiguranika mirovinskog osiguranja bio viši za 0,1%). Negativnom trendu kretanja BDP-a znatno je pridonijelo i smanjivanje stavke zaliha (-26,7%). Smanjenje navedenih sastavnica bilo je veće od rasta koji je ostvaren kod robnoga izvoza (+8,3%), bruto investicija u fiksni kapital (+4,6%) i državne potrošnje (0,2%).
Proizvodna struktura BDP-a istodobno pokazuje pad kod skupine usluga koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i osnovne turističke djelatnosti (smještaj i ugostiteljstvo) za 4,4%, financijskih djelatnosti (-4,2%), poslovanja nekretninama (-7,5%), stručnih, znanstvenih, tehničkih, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (-4,0%) te ostalih uslužnih djelatnosti (-14,2%). S druge je strane, rast zabilježen kod industrije (+3,6%), građevinarstva (+8,8%), informacija i komunikacija (+4,0%) te javne uprave i obrane (+2,0%). Pritom je zbog svoje veličine, najveći pozitivni utjecaj na BDP imala industrija, a najveći negativni skupina usluga koja obuhvaća trgovinu, prijevoz i turizam.
Hrvatska se ovakvim kretanjima gospodarske aktivnosti u prvome kvartalu nije izdvajala u okviru EU. Naime, u prvom je kvartalu na razini EU ostvaren godišnji pad BDP-a od 1,8%, pri čemu je od 21 članice za koje su zasad dostupni podaci, rast zabilježen samo u Francuskoj, Litvi i Slovačkoj. Hrvatska bi, unatoč padu u prvome kvartalu, prema nedavno objavljenim procjenama Europske komisije, u ovoj i idućoj godini trebala biti među članicama s najvećim gospodarskim rastom. S rastom od 5,0% u ovoj bi godini trebala dijeliti četvrto mjesto, a s rastom od 6,1% u idućoj, trebala bi imati treći najviši rast. Ako se ovakve prognoze ostvare, Hrvatska će u 2022. ostvariti realno 3,6% veći BDP nego u 2019. godini odnosno prevladati krizu uzrokovanu epidemijom koronavirusa.
