Ubrzanje gospodarskog rasta uz nastavak pozitivnih tendencija na tržištu rada obilježenih rastom broja zaposlenih i smanjenjem broja nezaposlenih povoljno su okružje za rast plaća koji je dodatno poduprt dijelom administrativnih mjera koje uključuju povećanje iznosa minimalne plaće, smanjenje opterećenja poslodavaca doprinosima te postupan rast osnovica plaća u državnim i javnim službama. Dodatan pritisak na rast plaća dolazi zbog nedostatka radne snage u pojedinim djelatnostima te potrebe zaustavljanja izraženih emigracijskih tokova. Tako je u travnju ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8733 kune, što je 45 kuna manje nego u prethodnomu mjesecu i 313 kuna ili 3,7% više nego u travnju 2018. godine. Istodobno je neto plaća iznosila 6434 kune, što je 30 kuna manje nego u prethodnomu mjesecu i 214 kuna ili 3,4% više nego u istomu mjesecu prošle godine. Riječ je o identičnoj dinamici rasta nominalne neto i bruto plaće na godišnjoj razini kao i u ožujku, ali je zbog niže inflacije (0,7%) realan rast plaća bio blago viši nego prethodnog mjeseca (realna neto plaća je porasla za 2,7%, a bruto plaća za 3,0%). Istodobno je nastavljena tendencija snažnijega međugodišnjeg rasta bruto u odnosu na neto plaću, koja je bila prisutna i tijekom cijele 2018. godine.
Prosječna plaća 6417 kuna neto
U takvim je okolnostima sumarno u prva četiri mjeseca ove godine prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 8706 kuna, što je nominalno 3,9%, a realno 3,3% više nego u prva četiri mjeseca 2018. godine. Istodobno je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom iznosila 6417 kuna, što je nominalno 3,5%, a realno 2,9% više nego u istom razdoblju prethodne godine. Riječ je ipak o nešto sporijem rastu realnih neto plaća u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine kada je on iznosio 3,4%. Najviša je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u prva četiri mjeseca 2019. isplaćena u djelatnosti Proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 11505 kuna, a najniža je isplaćena u Ostalim osobnim uslužnim djelatnostima u iznosu od 4228 kuna. Na godišnjoj je razini rast neto plaće veći od 20% zabilježen u Proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, dok je istodobno smanjenje razine prosječne neto plaće zabilježeno u pet djelatnosti, a naviše u Proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava pod utjecajem problema u brodogradnji.
Ubrzana konvergencija plaća
Rast plaća nije specifičnost Hrvatske, nego je široko rasprostranjen u EU. Trenutno još nisu dostupni podatci o visini plaća za travanj za velik broj zemalja, ali je indikativno da je trošak rada (obuhvaća plaće i ostale troškove zaposlenika) u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine u Hrvatskoj povećan za 4,2%, što je iznad prosjeka EU 28 (2,6%), ali i ispod rasta ostvarenog kod svih sličnih zemalja istočne i srednje Europe. Pritom je unutar ukupnog troška rada sam trošak plaća povećan u Hrvatskoj za 4,8% (u EU 28 za 2,7%), što je ipak niži rast nego u svih deset sličnih zemalja istočne i srednje Europe u kojima je trošak plaća povećan između 5,9% u Poljskoj i 39,1% u Litvi. Dvoznamenkast rast zabilježen je u Mađarskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj i Litvi pa je u takvim okolnostima konvergencija plaća prema europskom prosjeku sve ubrzanija, a razlika između visine plaća u Hrvatskoj i dijela tih zemalja sve manja.
Nastavak rasta plaća očekujemo i u narednom razdoblju, čime će plaće putem povećanja raspoloživih sredstava stanovništva i posljedično rasta osobne potrošnje pridonijeti ukupnom gospodarskom rastu. Pritom će se pod pritiskom nedostatka radnika određenih struka dinamika rasta plaća kretati iznad rasta produktivnosti, ali u okvirima koji zasad ne ugrožavaju makroekonomsku stabilnost.
