Cijene nekretnina u Hrvatskoj već godinama rastu dinamikom koja kupce baca u očaj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stanovi su u godinu dana poskupjeli za 7,4 posto, a novogradnja više od 10 posto. Očekivano, najveći rast je zabilježen na obali (7,4 posto) i u Zagrebu (11 posto).
Velika potražnja, državne subvencije, nedostatak radnika u građevini i skuplja cijena rada, sve su to faktori koji utječu na rast cijena i bude zabrinutost za stabilnost tržišta. No, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama Hrvatske gospodarske komore Dubravko Ranilović upozorava da statistika zna biti varljiva i da objavljene podatke o porastu cijena nekretnina ne treba uzimati zdravo za gotovo.
„Donositi zaključke na temelju traženih cijena je potpuno pogrešno jer možete samo ugrubo očitati trendove, ali objavljivanjem takvih cijena se vlasnici koji ulaze u prodaju potiču na nerealne zahtjeve. Koliko je nerealna ponuda na tržištu govori i podatak da se tek svaka šesta stambena nekretnina proda tijekom jedne godine oglašavanja. Znači da sve ostale nekretnine ne pronađu kupca i to ponajviše zbog previsokih očekivanja vlasnika“, ističe Ranilović i dodaje da su prema podacima portala „Burza nekretnina“ realizirane cijene nekretnina u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine porasle za 4,6 posto, što je bitno manje od brojki koje se provlače po medijima.
„Naravno da je cijena u nekim poznatim turističkim destinacijama ili dijelovima Zagreba rasla i više, ali to treba odgovorno komunicirati i ne stvarati iskrivljenu sliku tržišta. Po medijima se čak špekulira o ponavljanju situacije iz 2008. godine, ali danas je situacija bitno drugačija. Banke teže odobravaju kredite, samo tržište je puno uređenije pa ne mogu sve nekretnine pronaći kupca na tržištu. Zato ne trebamo brinuti o stvaranju novog nekretninskog balona“, naglašava Ranilović i napominje da uzrok raspadu nekretninskog tržišta 2008. leži u međunarodnim financijskim kretanjima koja su i dalje presudni faktor za naše tržište.
Osvrnuo se i na državne poticaje za kupovinu stanova koji, prema njegovom mišljenju, utječu na porast cijene nekretnina jer stvaraju povećanu potražnju za određenim nekretninama u kratkom periodu i zapravo imaj loš utjecaj na tržište.
„U svakom slučaju, potreban je oprez i traži se odgovornost svih na nekretninskom tržištu pa i medija kada se objavljuju statistički podaci. Najgore se događa kada se ne ispune nerealna očekivanja i to posebno kod velikih stambenih projekata. Na struci, odnosno na nama, je da upozoravamo na takve pojave i da tržište prikazujemo što realnije. Samo na taj način će se nekretninsko tržište održati stabilnim, što će dugoročno donijeti korist svima“, zaključuje Ranilović.
