Katolici diljem svijeta danas slave blagdan Svih svetih, posvećen svima koje je Crkva proglasila svetima, ali i onim neznanima koji su se za života dobrim djelima približili blaženstvu. Blagdan Svih svetih obilježava se i diljem Hrvatske. Na grobljima su građani još sinoć svojim najmilijima zapalili tisuće lampiona i položili cvijeće.Svi sveti slave se 1. studenoga, a taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj. Građani od ranog jutra posjećuju groblja a mnogi su se s pijetetom prisjetili stradalih i nestalih u Domovinskom ratu a koji još nemaju vječno počivalište. Dan Svih svetih i Dušni dan vjernih mrtvih izraz je nade i vjere u zagrobni život.
U crkvi Krista Kralja na zagrebačkom Mirogoju cijeloga su se dana održavale svete mise, a središnje euharistijsko slavlje predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić koji je u propovijedi pozvao vjernike da na temelju Apostolskoga vjerovanja i njegovih načela svojim molitvama pomognu dušama u čistilištu.Nadbiskup Bozanić istaknuo je kako blagdan Svih svetih, i Dušni dan otvaraju put prema vječnosti, a u molitvi je pozvao neka vjernike na tom putu prati moćni zagovor Blažene Djevice Marije i bl. Alojzija Stepinca, svjedoka čiste savjesti kao i svih svetaca.-Nemojmo zanemariti molitve za duše u čistilištu, naglasio je zagrebački nadbiskup, dodavši kako vjernici trebaju moliti posebno za one s kojima su bili bliski u zemaljskom životu. Neka ispovijest vjere i vaše molitve trajno prate iskreno predanje Bogu, rekao je kardinal Bozanić.
Blagdan Svih svetih je dan kojim Katolička crkva slavi kanonizirane svece te one koji su ostvarili ideal kršćanskoga života a nisu kanonizirani. Crkvena liturgija ističe da u središtu svetkovine Svih svetih nije smrt, nego život. Bog poziva sve ljude svih naroda i svih vremena u vječno zajedništvo svoje ljubavi. Isus Krist je otkupitelj svih ljudi i Bog sve ljude poziva da budu sveti.U židovstvu je bilo poznato štovanje grobova svetih, a tada su bila važna dva groba: proroka Izaije pokraj ribnjaka Siloe i Zaharijin u dolini Cedrona.
S kršćanstvom se dan smrti počinje nazivati i danom nebeskoga rođenja, što su osobito primjenjivali na datume smrti svojih mučenika. Njihovo se štovanje razvilo već u II. stoljeću.
Slavili mučenike
Kršćani su najprije posebno slavili mučenike, a s vremenom su kao posebna svjedočanstva vjere isticani asketi, Bogu posvećene djevice i biskupi. O pojmu svetaca i kanonizaciji, kako se danas podrazumijeva, može se govoriti tek od X. stoljeća. Prva službena kanonizacija dogodila se 993. godine, za vrijeme pape Ivana XV., a prvi kanonizirani svetac bio je sv. Ulrik.Prema Drugom vatikanskom saboru, štovanje svetih proizlazi iz trajne povezanosti zemaljske i nebeske Crkve – pripadnici jedne i druge, iako na različit stupanj i način, sudjeluju u istoj ljubavi prema Bogu i bližnjemu, te pjevaju istu pjesmu slave svome Bogu.
Dušni dan
Dušni dan slavi se svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih pokojnika. Taj dan su pohodi grobovima i grobljima znak pažnje i vjere. Tog dana ljudi se mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, nazoče svetoj misi, povezujući se tako svojim molitvama s njima i moleći Božje milosrđe da ih što prije očisti od svih slabosti te da ih uvede tamo “gdje s oka svaka suza nestaje”.
Dušni dan ili Dan svih vjernih mrtvih izraz je nade i vjere u zagrobni život.
Foto: Fah
