Predsjednica Grabar-Kitarović u emisiji Hrvatskog radija "S predsjednicom izvan protokola" razgovarala je o brojnim aktualnostima posljednjih dana . S predsjednicom je razgovarao urednik i voditelj emisije Ivica Ružić.Predsjednica je komentirala odnose Hrvatske i Srbije
Komentirala je odnose Hrvatske i Srbije
Komentirajući odnose Hrvatske i Srbije, posebno nakon incidenta u srbijanskoj Narodnoj skupštini, kojega je izazvao osuđeni ratni zločinac Vojislav Šešelj, predsjednica je rekla da ne može biti zadovoljna stanjem odnosa dviju država. Godinama i mjesecima radili smo na posjetu predsjednika Aleksandra Vučića Hrvatskoj i na konkretnim mjerama koje trebaju ići u cilju rješavanja otvorenih pitanja između dviju država koje se vuku godinama, kazala je predsjednica i istaknula kako je zabrinuta što se nakon Šešeljevih prijetnji nitko na to u Srbiji nije osobno osvrnuo niti osudio.
Moram izraziti i svu potporu koju će Hrvatska i nadalje pružati hrvatskom narodu izvan domovine, pa tako i hrvatskoj zajednici u Srbiji u ostvarivanju njihovih legitimnih prava, rekla je predsjednica.
Šešelj i Vulin su unutarnje pitanje Republike Srbije
Naglasila je da su i Šešelj i Aleksandar Vulin unutarnje pitanje Republike Srbije s tim da je pitanje Vulina malo drugačije jer je on ministar u Srbiji te njegove riječi nose težinu.
Predsjednica je istaknula i da su se nakon posjeta predsjednika Aleksandra Vučića dogodili pozitivni pomaci. Moramo priznati da je on za hrvatsku manjinu u Srbiji učinio nešto i želim da nastavimo tim putem. Ono što je bitno je i da riješimo pitanja nestalih, a i ostala zaostala pitanja iz Domovinskog rata, uključujući i pitanje univerzalne jurisdikcije. To se može riješiti samo dijalogom i razgovorom, dodaje.
Navodeći da joj je posljednji izmješteni ured bio u Šibensko-kninskoj županiji predsjednica je kazala da i u toj županiji živi određeni postotak srpske manjine u Hrvatskoj. U razgovoru s njima, ne samo u službenom razgovoru, mnogo mi je ljudi prilazilo i zahvaljivalo. Osjeća se da su ljudi prodisali, da im je lakše. I Tomislav Žigmanov mi je rekao da je Hrvatima u Srbiji lakše kada su odnosi među državama relaksirani, kada nisu napeti.
Govoreći o svojim susretima s predstavnicima Srba u Hrvatskoj kazala je da su teme najčešće o zapošljavanju, odlasku mladih, struji, vodi i slično. Naglasila je da se radi na tome da se struja uvede do kraja godine ne samo u one zaseoke gdje je srpsko stanovništvo, već i na npr. otoku Žirju.
Predsjednica: Posjet Srbiji
Odgovarajući na pitanje hoće li ići u uzvratni posjet Srbiji predsjednica je kazala da ni od čega ne odustaje. Na političarima je da pokažu odgovornost da ne ulaze u daljnju spiralu verbalnog nasilja. Ja sam se na taj posjet obvezala i vjerujem da će se dogoditi. Međutim, on se mora dogoditi u uvjetima kada možemo postići neki novi napredak. Prije svega, meni je pitanje nestalih ključno pitanje prema kojem se postavljam ne samo kao predsjednica, već kao žena i majka.
Navodeći što sve samtra pozitivnim rezultatima Vučićevog posjeta Hrvatskoj predsjednica je kazala: ljudi u Hrvatskoj osjećaju se lakše. Kažu mi da moramo nastaviti ovim putem. Osim toga, sastali su se ministri pravosuđa da bi raspravili o univerazlnoj jurisdikciji. Predsjednik Vučić primio je predstavnike hrvatske manjine u Srbiji i udruge naših nestalih. Isto to sam i ja učinila. Duboko suosjećam i s onim srpskim majkama koje traže svoje najmilije. Pored toga, našli su se i ministri prometa. Razgovarali su o rekonstrukciji pruge Zagreb-Beograd. Pozdravljam i to što je Hrvatska gospodarska komora, unatoč svemu što se događa, otvorila svoj ured u Beogradu, rekla je predsjednica i dodala - kao što vidite, ne možemo govoriti o nekom prijateljstvu između država, ali dobrosusjedski odnosi su nužni.
Na pitanje hoćemo li u Hrvatskoj dočekati samo jednu kolonu komemoracije u Jasenovcu, kazala je da nažalost pitanja iz prošlosti, iz 2. svjetskog rata i ideološka pitanja još uvijek dominiraju našim javnim prostorom. Jasenovac, kao i neka druga mjesta stratišta u Hrvatskoj i drugdje, imaju posebno mjesto.
"U Jasenovac sam odlazila sama jer želim u tišini odati počast"
Razlog zašto sam odlazila uvijek sama odati počast žrtvama jest upravo zato što želim biti sama u tišini, razmišljati o obiteljima tih žrtava. Jasenovac je mjesto na kojem su se dogodili strahoviti zločini i nitko to u Hrvatskoj ne poriče. Da je meni netko stradao u jasenovcu, ja bih bila ljuta na sve političare da se to pitanje uopće politizira. S time trebamo stati. Zato sam do sada odavala pijetet u tišini. To nije usmjereno protiv Vlade i službene komemoracije. Pozivam stoga sve, Srbe u Hrvatskoj i židovske organizacije, da se dogovorimo da iduće godine odemo svi zajedno u tišini pokloniti se žrtvama, izjavila je predsjednica.
"Dobar je prijedlog o formiranju međunarodnog povjerenstva za utvrđivanje broja žrtava u Jasenovcu"
Govoreći o tome da je dugo razmišljala kako riješiti pitanje Jasenovca istaknula je kako smatra dobrim prijedlog Ivana Zvonimira Čička o formiranju međunarodnog povjerenstva. Modernom forenzikom točno se može utvrditi broj žrtava te kakva je istina i što se događalo u Jasenovcu. Ne samo do 1945., već i kasnije, dodaje.
Na pitanje može li pozdrav "Za dom spremni" biti ponekad dopušten ili mu u RH nema mjesta, odgovorila je među ostalim: Ne bih ja o tome spekulirala. Mislim da je ovo izvješće koje je izdalo povjerenstvo za suočavanje s prošlošću dobar temelj. Držim da to treba prepustiti u ruke pravnika i stručnjaka, da se donese odgovarajuće rješenje.
Komentar o ostalim aktualnostima
Komentirajući potpisivanje ugovora o izgradnji Pelješkog mosta kazala je da je to dobra vijest. To je strateški projekt koji nije samo povezivanje teritorija RH, već i EU. Tom je prigodom izjavila i da je ona dužnosnicima u BiH poručila da će RH poštivati sve konvencije o pravu mora. Nikakva namjera nije bila osujetiti BiH neškodljiv prolaz prema otvorenom moru, izjavila je predsjednica.
Osvrnuvši se na jučerašnju odluku britanskog suda o izručenju Ivice Todorića kazala je da iako je riječ o prvostupanjskoj presudi, misli da je to dobro te se tako pokazalo povjerenje da nitko u Hrvatskoj neće biti žrtva nekog političkog procesa, odnosno da se može očekivati fer suđenje.
Govoreći o blokiranima kazala je da postoji niz mjera za rješavanja nihovog problema. Ako imate preko 110.000 ljudi koji imaju dug ispod 10.000 kuna znači da je riječ o obiteljima koje su se našle u takvoj situaciji, a ne o nekim manipulacijama.
Predsjednica je govorila i o mjerama demografske politike, a potvrdila je i da ima dobre odnose s Vladom RH. Najmanje što želim su sukobi, kazala je.
Na pitanje hoće li se kandidirati za još jedan mandat rekla je da se još uvijek mora usredotočiti na sadašnji mandat i ono što je dio njenog predizbornog programa.
hrt/HIA.com.hr
foto:
