- Njemačka je oduvijek naša prijateljska država, zemlja koja nas je podupirala u svim strateškim vanjskopolitičkim ciljevima, naš glavni vanjskotrgovinski partner, jedna od glavnih zemalja za ulaganje u Hrvatsku, zemlja u kojoj živi velik broj Hrvata i zemlja iz koje nam svake godine dolazi velik broj turista, istaknuo je premijer.
- Naša je želja da s intenzivnim političkim dijalogom unapređujemo gospodarsku suradnju, ali i suradnju u svim drugim područjima. Što se europskih tema tiče - otvorili smo ono što je trenutačno najbitnije - sljedeća faza brexita nakon izbora u Ujedinjenoj Kraljevini gdje ćemo ovisno o rezultatima odmah poduzimati korake u siječnju kada Hrvatska preuzima predsjedanje. Druga tema je višegodišnji financijski okvir, proračunski period od sedam godina, koji je izgledno da postane tema i našeg predsjedanja gdje je izuzetno važno da Njemačka i Hrvatska usuglašava stavove, da pokušamo pronaći zajednički nazivnik koliki će biti proračun, a zatim kolike će biti pojedine stavke, rekao je.
- Ono što je važno za Hrvatsku, još uvijek smo u fazi drugog proračunskog okvira, vodimo računa o kohezijskoj politici i o poljoprivrednoj politici ali želimo naći odgovarajuća sredstva za izazove poput sigurnosti, klimatskih promjena, obrazovanja, razvojne politike ili pak vanjskih aktivnosti. Za Hrvatsku je posebno važno da do sastanka na vrhu članica Unije i država jugoistoka Europe, koji će biti u svibnju u Zagrebu, pronađemo rješenje za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ovu priliku iskoristio sam i da kancelarku Merkel upoznam s četiri ključne točke hrvatskog predsjedanja. Još jednom, puno hvala na posjetu, završio je Plenković.
Zatim se okupljenim novinarima obratila i
Angela Merkel.
- Hvala premijeru, mislim da imamo slične prioritete što se tiče Europske unije - brexit i srednjoročno financijsko planiranje u kojem imamo različite interese koje moramo ujediniti. Moramo imati proračun usmjeren prema budućnosti, što je važno i za Hrvatsku i za cijeli EU. Podupiremo nastojanje hrvatske vlade u vezi sastanka s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Žao mi je što pristupne pregovore s njima nismo otvorili tijekom prošlog Vijeća, rekla je Merkel.- S Hrvatskom imamo dobre odnose, u konačnici i 395.000 Hrvata živi u Njemačkoj. Smatram da se naša gospodarska suradnja još može dodatno ojačati, poručila je njemačka kancelarka.
- Što se tiče Albanije i Sjeverne Makedonije mi ćemo dati sve od sebe da njihov proces približavanja EU-u ide dalje, rekao je Plenković.
Merkel branila hrvatske napore u zaštiti vanjskih granica EU-a
Kancelarka Merkel je odgovorila na pitanje može li Hrvatska preuzeti predsjedanje Unijom kada je optužuju za nepoštivanje ljudskih prava zbog postupanja prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom.
- Europska unija živi od toga da ima različite perspektive. Iz perspektive zemlje koja mora štititi vanjske granice to izgleda drugačije nego iz perspektive jedne zemlje koja je u sredini europskog prostora, rekla je Merkel.
- Hrvatska kao mlada država itekako može unijeti svoja iskustva jer su joj pregovori u svježem sjećanju za razliku od Njemačke kojoj pristup u EU seže u daleku prošlost. Hrvatska je puno toga učinila kako bi stvorila preduvjete za pristup schengenskom procesu i Komisija je to i pozitivno ocijenila, istaknula je.
- Njemačka još nije o tome raspravljala. Ali ću skrenuti pozornost na to što je sve učinjeno. Tijekom njemačkog predsjedanja vodit će se rasprava o tome, kazala je kancelarka zemlje koja će nakon Hrvatske u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje u drugom polugodištu.
Premijer Andrej Plenković susreo se i s predsjednicom vlade kraljevine Norveske
Ernom Solberg.Od sredine 2018. Hrvarska i Norveška su znatno unaprijedile svoje godpodarske odnose te trgovinska razmjena sada iznosi preko 130 milijuna eura, izjavio je premijer Plenković nakon razgovora s norveškom premijerkom.Sa svojom gošćom je razgovarao i o tijeku pregovora o europskom proračunu, teme koja će najvjerojatnije doći na dnevni red tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici 2020., i koja je vrlo važna za Norvešku.
