- Hrvatska kakvu trebamo je Hrvatska koja je sigurna, otpornija na krize, makroekonomski stabilna, koja je riješila probleme svoje ekonomske tranzicije, koja neprestano podiže konkurentnost i održivost svog gospodarstva i daje poticajni okvir za njezinu modernizaciju s razvijenom sviješću o zaštiti okoliša, mogao bi se uspješno nositi s izazovima globaliziranog svijeta - rekao je danas premijer Plenković. Premijer Andrej Plenković sudjelovao je danas u Koprivnici na konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo" na temu Porezna politika u funkciji podizanja konkurentnosti gospodarstva. U svom obraćanju, premijer je rekao da je konferencija prilika za sagledavanje šireg gospodarskog konteksta. Istaknuvši da se današnja konferencija održava u okolnostima pandemije koronavirusa koja je prouzročila najveću zdravstvenu i gospodarsku krizu od Drugog svjetskog rata, rekao je da je Hrvatska na zdravstvenu krizu odgovorila brzo i čvrsto te sačuvala radna mjesta i likvidnost.
- To je Hrvatskoj omogućilo da brže reaktivira svoje gospodarstvo i postupno otvara granice kako bi omogućilo dolazak stranih turista. Vidjeli smo relativno bolje rezultate od naših konkurentskih zemalja u pogledu turizma na Mediteranu - rekao je, dodajući da je Hrvatska ostvarila preko 50 milijuna noćenja. i više od 7 milijuna turista. Ali, upozorio je, treba naučiti živjeti s pandemijom i boriti se protiv nje, u kojoj je uloga države danas važna i neizbježna.
Država bi trebala pružiti financijsku potporu gospodarstvu, istodobno osiguravajući održivost javnih financija
"Samo država može pružiti potrebnu potporu gospodarstvu, može kroz dobro pogođene mjere, s jedne strane, pružiti potrebnu financijsku potporu, a s druge strane osigurati održivost javnih financija", rekao je premijer Plenković.
U tu je svrhu, dodao je premijer, Vlada osigurala važnu polugu, a to su izdašna europska sredstva koja su Hrvatskoj na raspolaganju u sljedećih četiri ili sedam godina, kroz Mehanizam za otpornost i oporavak i kroz uobičajena sredstva za regionalnu politiku.
- Te europske fondove također trebamo iskoristiti da ovu krizu pretvorimo u priliku. Prilika za modernizaciju, za jačanje otpornosti gospodarstva ubrzanom digitalizacijom, ekološkom tranzicijom i usvajanjem novih tehnologija - rekao je premijer Plenković.
Dodao je da je u tom kontekstu porezna politika također važna poluga za jačanje socijalne sigurnosti, rasterećenje gospodarstva i podizanje njegove konkurentnosti.
Podsjetio je na ključne točke koje su Hrvatsku učinile znatno otpornijom na krizu nego na veliku krizu 2008. godine.
Gospodarska i financijska postignuća vlade u prvom mandatu
Prvo je Vlada brzo smanjila svoj javni dug u posljednje četiri godine, a BDP je rastao brzinom od oko 3 posto. Hrvatska je bila u najvišem krugu zemalja čiji je gospodarski rast bio viši od prosjeka EU.
"Ostvarili smo tri proračunska viška, izašli iz postupka prekomjernog proračunskog deficita i iz skupine europskih zemalja s prekomjernom proračunskom neravnotežom. Nakon šest godina vratili smo Hrvatsku u zonu investicijskog kreditnog rejtinga, što se ovih dana i ponovilo, u ovim okolnostima, potvrdio je Standard. & Poor's, što je dodatni znak povjerenja u našu ekonomsku politiku i učinkovitost mjera koje smo poduzeli za potporu gospodarstvu ", rekao je premijer, što otvara prostor za buduća ulaganja.
A osiguravanjem boljeg kreditnog rejtinga, dodao je, država stvara povoljniji ekonomski i financijski okvir tako da, jeftinijim zaduživanjem, tvrtke mogu lakše podići svoju konkurentnost i produktivnost. Sve to izravno utječe na povećanje zaposlenosti i povećanje plaća. Podsjetio je da su od 2014. godine samo četiri države na svijetu podigle svoj investicijski rejting, a osim Hrvatske to su Mađarska, Portugal i Cipar. Uz to, vlada je povećala sporazum o europskim fondovima na 102%, što je Hrvatsku svrstalo na 5. mjesto na razini EU-a, nakon Finske, Mađarske, Portugala i Rumunjske, a isplatu sredstava povisila na 40%. U srpnju se Hrvatska pridružila Europskom tečajnom mehanizmu II, koji je potvrdio spremnost gospodarstva za ulazak u europodručje, što je još jedna potvrda smjera Hrvatske i njenog gospodarstva.
Više od 22 milijarde eura europskih sredstava koristi se koje moramo koristiti zajedno
Sve navedeno, uz uspješniju turističku sezonu od očekivane, pružilo je dobre temelje za nastavak borbe protiv pandemije i za gospodarski oporavak, za što je iz europskih fondova osigurano više od 22 milijarde eura, odnosno više od 165 milijardi kuna.
- Imamo polugu koja je ukupno veća od jednogodišnjeg državnog proračuna, i to moramo koristiti zajedno - naglasio je premijer.
Kako bi ilustrirao uspjeh ovih pregovora na europskoj razini, premijer Plenković izjavio je da je proporcionalno, prema svom BDP-u, Hrvatska dobila najviše sredstava od svih članica EU, odnosno 11% BDP-a u potpori Mehanizma za oporavak i 16,8 % BDP-a za fondove Europske regionalne politike. Europski prosjek, dodao je, iznosi 3,7%, odnosno 7% BDP-a. Premijer Plenković rekao je da je za uspjeh pregovora zaslužna činjenica da su hrvatske specifičnosti u EU dobro argumentirane. Od jedine zemlje koja je do sada koristila sredstva samo iz jednog višegodišnjeg financijskog okvira, do zemlje čija je ekonomija u velikoj mjeri ovisna o turizmu, a to je sektor koji je najviše patio u pandemiji. U ovoj krizi, nastavio je premijer, najvažnije je bilo sačuvati radna mjesta i tvrtke, izbjeći socijalni lom, a Vlada je to uspjela snažnim, pravodobnim i sveobuhvatnim mjerama.
Do sada je uloženo oko 6,3 milijarde kuna, a u 100 000 tvrtki sačuvano je više od 600 000 radnih mjesta. I do kraja ove godine vrlo je vjerojatno da će sredstva za plaće i likvidnost koje država daje privatnom sektoru doseći iznos od oko milijardu eura.
- Hrvatska kakvu trebamo je Hrvatska koja je sigurna, otpornija na krize, makroekonomski stabilna, koja je riješila probleme svoje ekonomske tranzicije, koja neprestano podiže konkurentnost i održivost svog gospodarstva i daje poticajni okvir za njezinu modernizaciju. na znanju, s razvijenom sviješću o zaštiti okoliša, mogao bi se uspješno nositi s izazovima globaliziranog svijeta - rekao je premijer.
Četiri prioritetna područja Vlade u ovom mandatu
Rekao je da je Vlada u ovom mandatu posebno usredotočena na četiri točke. Prvo je jačanje ekonomske suverenosti, što danas znači višu razinu samodostatnosti u proizvodnji, povećan izvoz i ulaganja te održivi razvoj zemlje. Druga je modernizacija hrvatskog gospodarstva, temeljena na znanju i stjecanju novih vještina, te jačanje konkurentnih i rastućih dijelova gospodarstva. Treća je izgradnja elastične države koja u izazovnim vremenima pokazuje fiskalnu snagu u zaštiti gospodarstva i radnih mjesta.
Četvrto je daljnje jačanje međunarodne reputacije Hrvatske kao poticajne i sigurne investicijske destinacije. -Svi ti ciljevi imaju dva zajednička nazivnika. Jedan je socijalna sigurnost i bolja kvaliteta života naših građana, a drugi jačanje poduzetnika, posebno onih koji su okosnica našeg gospodarstva, a to su hrvatski izvoznici - rekao je premijer. Podsjetio je na ulogu porezne politike koja prvenstveno omogućuje redistribucijsku funkciju državnog proračuna u ostvarivanju ekonomskih i socijalnih prioriteta, posebno u kriznim vremenima. Tada bi porezna politika trebala doprinijeti povećanju dohotka građana, ekonomske aktivnosti i zapošljavanja te usmjeravati gospodarske aktivnosti i društveni razvoj prema konkurentnim, pametnim i zelenim tehnologijama uz pomoć poreznih poticaja i poticaja.
Stabilan i pouzdan sustav bez zakonskih i fiskalnih nepoznanica
Razvoj stabilnog i pouzdanog pravnog okvira i predvidljivog fiskalnog okvira igra ključnu ulogu u postizanju ekonomski jake Hrvatske, nužne za poticanje poslovnog okruženja, proizvodnje i zapošljavanja. - Država bi trebala razviti sustav bez pravnih i fiskalnih nepoznanica za poduzetnike", rekao je premijer dodajući kako je u tom pogledu važan predvidljiv sustav koji mora biti prohodan, jednostavan i transparentan. Premijer je podsjetio da je Vlada u prethodnom mandatu zadržala fiskalnu disciplinu i stabilnost, a već je provela niz važnih olakšica u ukupnom iznosu većem od 9 milijardi kuna, dok je 1,9 milijuna građana oslobođeno poreza na dohodak, što je dvostruko više nego na početku mandata. Povećanjem osobnog odbitka na 4.000 kuna, promjenom poreznih stopa i pomicanjem osnovice poreza na dohodak stvoren je okvir za veće plaće građana.
"Prosječna plaća do sada je povećana za 1.150 kuna, što je primjerice pet puta više nego od 2011. do 2015. - naglasio je. Zamah za privatni sektor također je dobio smanjenjem poreza na dobit s 20% na 18% i s 20% na 12% za mala poduzeća.
Povećanje praga prihoda na 7,5 milijuna kuna omogućilo je 112 tisuća poduzetnika da plate nižu stopu poreza na dobit.
PDV je prepolovljen sa 25% na 13% na osnovne namirnice i određene potrepštine. Povećani su obuhvat i iznos neoporezivih primitaka, čime se otvara prostor za povećanje dohotka i nagrada radnika, a porez na dohodak mlađih od 25 godina ukinut je, a prepolovljen za mlađe od 30 godina, što je demografska mjera za mlade. - Na taj smo način, po mom dubokom uvjerenju, u praksi pokazali što je načelo solidarnosti povezano s ciljem demografske revitalizacije hrvatskog društva - rekao je premijer Plenković najavivši da će se porezne promjene nastaviti i 2021. godine. Rekao je da će se stopa poreza na dobit smanjiti s 24% na 20% i s 36% na 30%, stopa poreza na dobit smanjiti s 12% na 10%, a PDV smanjiti na 13% za svu hranu i ukinite porez na promet nekretnina. Svi porezni obveznici imat će mogućnost plaćanja PDV-a i na plaćenim i na naplaćenim računima, a nastavit će se digitalizacija poreznih postupaka i administrativnih opterećenja.
PVRH
