Predsjednici vlada Hrvatske i Bugarske, Andrej Plenković i Boyko Borissov, razgovarali su u Banskim dvorima o bilateralnim odnosima i daljnjem jačanju gospodarskih veza, suradnji u okviru NATO-a i Europske unije, njezinom daljnjem proširenju te o situaciji u jugoistočnoj Europi.
Predsjednik Vlade Plenković čestitao je svome bugarskom kolegi, čija zemlja trenutno predsjeda Europskom unijom, na inicijativi i sjajno organiziranom sastanku čelnika država članica Europske unije i država jugoistoka Europe, koji je prošloga tjedna održan u Sofiji, čime je ponovno u fokus stavljena tema proširenja EU.
Podsjetio je kako se radi o prvom sastanku u tome formatu nakon sastanka u Solunu prije 15 godina, koji je slijedio prvi takav summit održan u Zagrebu 2000.
„To je bila izvrsna poruka svim našim susjednim zemljama da nastave s reformskim procesima, a poticaj Europskoj uniji da pomogne te procese, posebno u pogledu povezivanja infrastrukture, u prometnom, digitalnom i ljudskom smislu“, rekao je Plenković.
Odnose Hrvatske i Bugarske predsjednik Vlade ocijenio je odličnima i naglasio kako se unaprjeđuje i gospodarska suradnja, primjer koje je nedavno potpisivanje važnih ugovora o obnovi hidroelektrana u Bugarskoj s tvrtkom Končar.
Govoreći o europskom planu Hrvatske i Bugarske, predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo što su prioriteti vrlo slični s obzirom da su obje zemlje koncentrirane na ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengenski prostor.
„Želimo da sve što je s naše strane potrebno na tehničkoj razini bude finalizirano tijekom 2019. godine te da se stvore preduvjeti za donošenje političke odluke, posebice u svjetlu migracijskih pritisaka i sposobnosti hrvatske policije da kontrolira našu granicu, a sutra ne samo vanjsku granicu Europske unije, nego i vanjsku granicu Schengenskog prostora“, poručio je.
Druga ambicija koju dijele dvije zemlje je članstvo u Eurozoni. U tom je kontekstu predsjednik Vlade Plenković podsjetio da je hrvatska Vlada nedavno usvojila Strategija za uvođenje eura.
„Nastojimo u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, odgovornom fiskalnom politikom i stabilnim bankarskim sektorom, ispuniti potrebne kriterije za ulazak najprije u takozvani Exchange Rate Mechanism II, a potom ubrzanom politikom smanjivanja javnoga duga, koji je sada na 78% udjela u BDP-u, ući u Eurozonu i na taj način postati dio najtješnjeg procesa europske integracije“, naveo je Plenković i dodao kako će se Hrvatska i Bugarska međusobno podržavati u tim ciljevima, surađivati unutar Europske unije i nastaviti sigurnosnu suradnju u okviru Sjevernoatlantskoga saveza.
Predsjednik Vlade Borissov istaknuo je dobru suradnju Bugarske i Hrvatske, dviju stabilnih država koje pridonose rješavanju raznih pitanja na jugoistoku Europe.
U tom je kontekstu napomenuo kako je važno uložiti napore u rješavanje situacije u Bosni i Hercegovini, Kosovu te problema koje imaju Makedonija i Grčka.
„Ta smo pitanja počeli rješavati za vrijeme bugarskoga predsjedanja Europskom unijom, tako trebamo nastaviti, a tome će zasigurno Hrvatska puno pridonijeti za vrijeme svoga predsjedanja jer mi bez Hrvatske ne možemo dalje“, poručio je Borissov.
Dodatni povod današnjeg posjeta premijera Borissova Zagrebu, kazao je, jest otkrivanje spomenika bugarskome piscu Ivanu Vazovu, čime će se obilježiti Dan slavenske pismenosti.
Podsjetio je kako se radi o prvom sastanku u tome formatu nakon sastanka u Solunu prije 15 godina, koji je slijedio prvi takav summit održan u Zagrebu 2000.
„To je bila izvrsna poruka svim našim susjednim zemljama da nastave s reformskim procesima, a poticaj Europskoj uniji da pomogne te procese, posebno u pogledu povezivanja infrastrukture, u prometnom, digitalnom i ljudskom smislu“, rekao je Plenković.
Odnose Hrvatske i Bugarske predsjednik Vlade ocijenio je odličnima i naglasio kako se unaprjeđuje i gospodarska suradnja, primjer koje je nedavno potpisivanje važnih ugovora o obnovi hidroelektrana u Bugarskoj s tvrtkom Končar.
Govoreći o europskom planu Hrvatske i Bugarske, predsjednik Vlade Plenković izrazio je zadovoljstvo što su prioriteti vrlo slični s obzirom da su obje zemlje koncentrirane na ispunjavanje kriterija za ulazak u Schengenski prostor.
„Želimo da sve što je s naše strane potrebno na tehničkoj razini bude finalizirano tijekom 2019. godine te da se stvore preduvjeti za donošenje političke odluke, posebice u svjetlu migracijskih pritisaka i sposobnosti hrvatske policije da kontrolira našu granicu, a sutra ne samo vanjsku granicu Europske unije, nego i vanjsku granicu Schengenskog prostora“, poručio je.
Druga ambicija koju dijele dvije zemlje je članstvo u Eurozoni. U tom je kontekstu predsjednik Vlade Plenković podsjetio da je hrvatska Vlada nedavno usvojila Strategija za uvođenje eura.
„Nastojimo u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom, odgovornom fiskalnom politikom i stabilnim bankarskim sektorom, ispuniti potrebne kriterije za ulazak najprije u takozvani Exchange Rate Mechanism II, a potom ubrzanom politikom smanjivanja javnoga duga, koji je sada na 78% udjela u BDP-u, ući u Eurozonu i na taj način postati dio najtješnjeg procesa europske integracije“, naveo je Plenković i dodao kako će se Hrvatska i Bugarska međusobno podržavati u tim ciljevima, surađivati unutar Europske unije i nastaviti sigurnosnu suradnju u okviru Sjevernoatlantskoga saveza.
Predsjednik Vlade Borissov istaknuo je dobru suradnju Bugarske i Hrvatske, dviju stabilnih država koje pridonose rješavanju raznih pitanja na jugoistoku Europe.
U tom je kontekstu napomenuo kako je važno uložiti napore u rješavanje situacije u Bosni i Hercegovini, Kosovu te problema koje imaju Makedonija i Grčka.
„Ta smo pitanja počeli rješavati za vrijeme bugarskoga predsjedanja Europskom unijom, tako trebamo nastaviti, a tome će zasigurno Hrvatska puno pridonijeti za vrijeme svoga predsjedanja jer mi bez Hrvatske ne možemo dalje“, poručio je Borissov.
Dodatni povod današnjeg posjeta premijera Borissova Zagrebu, kazao je, jest otkrivanje spomenika bugarskome piscu Ivanu Vazovu, čime će se obilježiti Dan slavenske pismenosti.
