Predsjednik Vlade Andrej Plenković sastao se danas u Dubrovniku s predstavnicima Grada Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije. Razgovarali su o suradnji Vlade i županije te njenih gradova i općina kroz brojne projekte koji se realiziraju iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Premijer Plenković u izjavi za medije u Dubrovniku rekao je i da je potpisao odluku kojom se ovlašćuje djelatnik VSOA-e za obavljanje nužnih poslova sljedećih mjesec dana. "Dogodilo se upravo ono što sam sugerirao na press konferenciji u petak da potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, ujedno i predsjednik Savjeta za koordinaciju obavještajnih službi, zajedno sa zamjenikom predsjednika tog Savjeta, a to je predstavnik Ureda predsjednika, gospodin Lozančić, obavi razgovore tijekom vikenda. Oni su se suglasili i o osobi i o formi kako da se to riješi, a ja sam dopis potpisao", izvijestio je premijer Plenković. Govorio je i o projektima koji se u suradnji s Vladom realiziraju na jugu Hrvatske, naglasivši da je dosad u mandatu ove Vlade u Dubrovačko-neretvansku županiju uloženo više od milijardu eura europskih sredstava.
Predsjednik Vlade naveo je da se u mandatu njegove Vlade u Dubrovačko-neretvansku županiju dosad ukupno uložilo više od milijardu eura europskih sredstava, a u sam grad Dubrovnik više od 300 milijuna eura.
Dovršetak izgradnje Pelješkog mosta i pristupnih cesta, kazao je premijer Plenković, dalo je jednu potpuno novu dimenziju toj županiji. Od ostalih važnih projekata izdvojio je ulaganje u bolnicu u Metkoviću, u projekte aglomeracije, u brodicu za hitne intervencije, i brojne druge. Sve to, uz različite potpore u vremenu Covid krize i već ranije dovršenu Zračnu luku Dubrovnik, govori o tome da smo omogućili jugu Hrvatske ravnopravni status koji godinama zbog prometne izoliranosti nije imao, kazao je premijer Plenković.
Dodatnih 50 milijuna eura za investicije na jugu Hrvatske
Za daljnji razvoj Dubrovnika, naglasio je, posebno je važan i ITU mehanizam, prema kojem grad Dubrovnik izravno dobiva 22 milijuna eura, a uz to još i 28 milijuna eura za razvoj otoka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, što zajedno čini novih 50 milijuna eura za investicije na jugu Hrvatske. Nakon sastanka, premijer Plenković nazočio je uručivanju niza ugovora iz područja poticanja razvoja komunalnog gospodarstva, provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, podrške regionalnom razvoju te održivog razvoja lokalne zajednice. Odgovarajući na pitanja novinara, premijer Plenković istaknuo je da je politički odabir Vlade bio da u se provedbi nove financijske perspektive, vrijedne 15 milijardi eura, izdvoji 680 milijuna eura direktno za pojedine gradove, bez da oni moraju jedni drugima konkurirati.
Upitan je li na sastanku bilo riječi o projektu brze ceste od Dubrovnika do Zračne luke, premijer Plenković kazao je kako o toj temi razgovara prilikom svakog susreta s čelnicima Dubrovnika i Dubrovačko-neretvanske županije, a prije dva mjeseca o tome je održan i veliki sastanak u Vladi. Kad je riječ o cestovnoj infrastrukturi, kazao je, postoje određene točke na karti Hrvatske koje treba riješiti. Slijedit će, kazao je, javno savjetovanje o studiji koju su napravile Hrvatske ceste, a stručnjaci za izgradnju cesta će svima pojasniti o čemu se radi.
Postignut dogovor o privremenom rješenju za VSOA-u
Osvrnuo se potom na temu imenovanja čelnika VSOA-e. Kazao je da je upravo potpisao odluku kojom se ovlašćuje jedan djelatnik VSOA-e za obavljanje nužnih poslova sljedećih mjesec dana. "Dogodilo se upravo ono što sam sugerirao na press konferenciji u petak da potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, ujedno i predsjednik Savjeta za koordinaciju obavještajnih službi, zajedno sa zamjenikom predsjednika tog Savjeta, a to je predstavnik Ureda predsjednika, gospodin Lozančić, obavi razgovore tijekom vikenda. Oni su se suglasili i o osobi i o formi kako da se to riješi, a ja sam dopis potpisao", izvijestio je premijer Plenković.
Dodao je da se tako našlo rješenje, s obzirom da od sutra gospodin Kinder više nije čelnik VSOA-e i naglasio Vladinu želju da se usuglasi novi čelnik VSOA-e.
Prijedlog Vlade, koji je uime Vlade uputio ministar obrane Banožić, je da ta osoba bude brigadni general Mijo Validžić, koji ima sve reference za obavljanje te dužnosti. "Riješili smo sada neposrednu situaciju i ostajemo kod prijedloga o kojem se radilo", poručio je.
Vlada je prije pet mjeseci predložila novog čelnika VSOA-e, Milanović se na prijedlog oglušio
Podsjetio je da je Vlada prije pet mjeseci taj prijedlog uputila, a na njega se predsjednik Republike nije očitovao – niti da je za, niti da je protiv. Stoga, kazao je novinarima koji su pitali kada će se naći trajno rješenje, takvu vrstu pitanja treba postaviti Milanoviću, koji se na taj prijedlog oglušio. Kako bi se izbjegle bilo kakve dileme, premijer je naglasio da nigdje u Ustavu ne piše da se predsjednik Vlade i predsjednik Republike osobno moraju sastati, nego, pojasnio je, piše da se moraju usuglasiti.
To se može učiniti na sastanku, dodao je, ali ta opcija nije realna, kazao je, podsjetivši na uvjet koji je postavio prije nekoliko dana – nema isprike, nema sastanka.
Ostale mogućnosti su pisana komunikacija ili putem razgovora suradnika.
Principijelan stav – dok ne bude isprike, nema izravnog sastanka
Podsjetio je da se, u vremenu kad je Milanović bio predsjednik Vlade, s tadašnjom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović usuglašavao njegov ministar obrane Kotromanović.
"Dakle, za sve ove navijače koji nisu dobro razumjeli ni kako je bilo prije ni što govori Ustav, malo pedagogije", poručio je. Upitan je li to znači onda da su se počeli dogovarati, premijer je ustvrdio da se radi o rješenju koje je predložio krajem prošloga tjedna.
"Milanović ignorira, bojkotira, vrijeđa i ponižava ministra obrane Marija Banožića, u čijem sastavu Ministarstva obrane je Vojno sigurnosna obavještajna agencija. VSOA nije neko posebno tijelo kao SOA, ona je dio Ministarstva obrane. On njegove prijedloge ignorira, zabranjuje mu govoriti na događajima koji se tiču Hrvatske vojske, vrijeđa ga, huška DORH, optužuje", kazao je predsjednik Vlade govoreći o kontekstu u kojem se sve događa. Naglasio je da dok god budu trajala takva vrijeđanja i dok ne bude isprike za takve uvrede, iz principijelnosti prema hrvatskoj javnosti neće se izravno sastati s Milanovićem.
Rješenje kojem teži Vlada je da se nakon tri desetljeća donese kvalitetan zakon o plaćama u državnim i javnim službama
Osvrnuo se potom i na štrajk zaposlenika u pravosudnom sustavu. Ako postoji ijedna Vlada koja ima kontinuiranu politiku povećanja plaća u državnim i javnim službama, naglasio je, to je njegova Vlada. Podsjetio je da je u vremenu mandata ove Vlade prosječna plaća porasla za 50 posto, medijalna za 44 posto, minimalna plaća za 70 posto, a za 42 posto prosječna mirovina. Dodao je da je, kad se akumulirano gledaju efekti inflacije u tom periodu, veći rast plaća nego inflacije.
Dogovorom sa sindikatima plaće već podignute za 100, 80 ili 60 eura, a povećanje od 400 eura odjednom jednostavno nije realno
Podsjetio je i na dogovor postignut s predstavnicima svih reprezentativnih sindikata državnih i javnih službi, koje uključuje i zaposlenike u okviru pravosuđa, prema kojem su podignute plaće za 100, 80 ili 60 eura.
"Tako velikog povećanja u apsolutnom iznosu za tako ogroman broj ljudi nije u Hrvatskoj bilo nikada", naglasio je. Rješenje kojem teži Vlada, pojasnio je, je da se nakon tri desetljeća donese kvalitetan zakon o plaćama u državnim i javnim službama, koji je sada u prvom čitanju u Hrvatskom saboru, a stupit će na snagu 1. siječnja.
Nakon toga donijet će se dvije uredbe, za državni i javni sektor, a temeljem njih novi koeficijenti i novi izračuni plaća. Naglasivši da su za lipanj i djelatnici u pravosuđu koji su u štrajku već dobili povećanje plaće od sto eura, uz regres koji je ove godine povišen na 300 eura, premijer Plenković poručio je kako povećanje od 400 eura odjednom koje traže jednostavno nije realno i nije se dogodilo nikada nigdje u povijesti Hrvatske.
"Hrvatska je bez ikakve socijalne frakture prošla kroz najveću energetski krizu, kroz covid krizu, očuvana su radna mjesta, veće su plaće, i nije bilo 400 tisuća nezaposlenih kako je govorio SDP, i nije došlo do ugroze egzistencije hrvatskih obitelji", poručio je premijer Plenković.
Zakon o pomorskom dobru dobar i kvalitetan, uvažene primjedbe brojnih aktera
Upitan ima li novih saznanja kada je u pitanju prodaja viškova plina u HEP-u, premijer je ustvrdio da nema jer to nisu informacije koje se mogu prikupiti u minuti te dodao da ministar gospodarstva ima zadaću prikupiti sva precizna saznanja i od HEP-a, i od HERA-e i od HROTE i od Plinacroa. Kada se sve relevantne informacije ispitaju, izvijestit će o tome. Osvrnuo se i na novi Zakon o pomorskom dobru, naglasivši da se radi o dobrom i kvalitetnom zakonu koji su predložili Vladine službe i stručnjaci, a kroz javno savjetovanje i političku raspravu su uvažene primjedbe brojnih aktera. "Interes Vlade jest ispuniti samonametnute ciljeve iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, pa na vrijeme usvojiti u Saboru Zakon o pomorskom dobru kako bismo ispunili uvjete za dodatnih 700 milijuna eura iz Instrumenta EU iduće generacije, od kojih će imati koristi svi građani", poručio je.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Dubrovniku kazao da je dopis o VSOA potpisao
