Uoči radnog sastanka o migracijama i azilu, na kojem će se sa skupinom čelnika država ili vlada zainteresiranih država članica potražiti europska rješenja tog pitanja koje će biti jedna od ključnih tema na summitu EU-a krajem sljedećeg tjedna, predsjednik Vlade govorio je o trima temama današnjeg sastanka.
Suradnja u pitanjima sigurnosti i migracija
"Prva tema je kako osigurati zajedničku suradnju glede pitanja sigurnosti i migracija, osobito kada je riječ o partnerstvu i suradnji sa zemljama odakle dolaze migranti, sa zemljama tranzicije i međunarodnim organizacijama koje nam tu mogu pomoću," kazao je premijer Plenković, dodavši da je za nas puno važnija druga tema, pitanje zaštite vanjskih granica Europske unije.Također,kako je istaknuo za Hrvatsku je ključno pitanje istočno-mediteranske rute, što za nas znači što snažniju i kvalitetniju kontrolu granica između Turske i Grčke, Turske i Bugarske.
"I na taj način bi se sve ono što se zove daljnji tijek nezakonitih migracija koji ide preko Makedonije, Albanije, u ovom trenutku BiH i Hrvatske pa dalje prema Zapadnoj Europi, spriječio" poručio je Premijer dodavši :"Treća je tema, unutarnja dimenzija - kako nastojati ojačati pravne mehanizme jer je trenutno u proceduri sedam pravnih akata - od revizije Dublinske uredbe do niza drugih, koji bi morali omogućiti proporcionalnu i pravednu solidarnost među državama članicama."
Postati dijelom Schengenskoga prostora
"Hrvatska ima svoj glavni cilj, a to je da postane dio Schengenskoga prostora. Smatramo da bismo na taj način ojačali svoju vanjsku granicu, dodatno iskoristili fondove koji su na raspolaganju", jer nova financijska perspektiva (tj. sedmogodišnji proračun EU-a za 2021–2027.) predvidjela bi čak 33 milijarde eura u prijedlogu Komisije za politike migracije. "Smatramo da je to izrazito dobro jer želimo podnijeti proporcionalno svoj dio odgovornosti. Ali, naglašavam proporcionalno s obzirom i na veličinu zemlje i na naše gospodarske mogućnosti, kao što smo to činili i do sada. I na tom tragu došli smo ovdje vidjeti, prije svega, na ovom neformalnom sastanku, kakva su promišljanja drugih članica, prije nego što se dogovorimo o zaključcima Europskoga vijeća idućeg tjedna" , zaključio je premijer Plenković, dodavši da su migracijski tijekovi i dalje aktivni, ali još uvijek to nije ni približno onako kao što je bilo 2015. i 2016. godine.
Zaštititi nacionalne interese
Predsjednik Vlade istaknuo je da ćemo u pregovorima o reviziji Dublinske uredbe precizno i jasno zaštititi svoje nacionalne interese."U ovom trenutku razgovaramo o formulacijama za Europsko vijeće u četvrtak koje se dijelom tiče i te teme. I tu moramo naći pravi balans između onoga što su europski propisi i eventualno onoga što bi moglo ostati na nacionalnoj razini", kazao je premijer te zaključio da bi se postroženje u jednoj od zemalja nužno reflektiralo na sve ostale i zato moramo do kraja vidjeti do koje mjere se tu može ići.
Foto: EU
