Dio novih umirovljenika već mjesecima čeka na isplatu svoje prve mirovine, iako je zakonski rok dva mjeseca. Ministar Piletić poručuje kako neće biti oštećenih i da će svi zaostaci biti isplaćeni. Dodao je da će se zakonskim izmjenama nastojati što više mirovina rješavati automatizmom, a ne podnošenjem zahtjeva kako se ne bi stvarali dodatni administrativni poslovi.
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić danas je gostovao u emisiji "A sada Vlada" te je, govorivši o novim umirovljenicima koji mjesecima čekaju svoje prve mirovine, rekao da će, uz isplatu akontacije, svi zaostaci biti isplaćeni i da nitko neće biti oštećen.
Neće biti oštećenih umirovljenika
Ministar je kazao kako Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, što se tiče novih umirovljenika, pokušava maksimalno s obzirom na dostavljenu dokumentaciju, da u propisanom roku od 60 dana donese ili privremeno rješenje, ili konačno rješenje u visini mirovine.
Naveo je da se postoci novih zahtjeva za korištenje starosne ili privremene mirovine obrađuju u propisanom roku, nešto je više od 75% pristiglih zahtjeva, a s obzirom na okolnosti, nepotpunu dokumentaciju ili možda potrebu za vještačenjem, ti postupci traju dulje.
Pritom je pojasnio da se time i prosječno vrijeme svih pristiglih zahtjeva u jednoj godini za korištenje mirovina povećava.
„Ono što mi činimo po pitanju jačanja financijske pismenosti, da se dokumentacija za mirovinu prikupi prije samog odlaska o mirovinu i tu ćemo i mi na terenu morati kao sustav mirovinskog osiguranja učiniti sve da zaista ta priprema prije odlaska u mirovinu bude adekvatnija i s naše strane, da upoznamo buduće umirovljenike o njihovim pravima“, rekao je Piletić.
Dodao je da svi oni koji ne mogu dobiti u propisanom roku stalno rješenje o mirovini mogu računati na isplatu akontacije, odnosno iznosa koji se u najčešćem broju slučajeva podudara s onim što će u konačnici biti visina mirovine.
Kazao je kako neće biti oštećenih i svi će zaostatci biti isplaćeni s prvom punom mirovinom iz konačnog rješenja o visini mirovinskog primanja.
Na upit jesu li porezne izmjene koje su stupile na snagu s početkom ove godine, kao i zahtjevima za obiteljske mirovine i povećanja od 27 posto, na neki način zatrpale djelatnike HZMO pa su mnogi pohrlili ostvariti svoja prava, Piletić je podsjetio kako je više od 111.000 sugrađana podnijelo zahtjev za obiteljskom mirovinom i da je uz to trebalo obraditi i zahtjeve novih umirovljenika.
Povećanje iznosa obiteljske mirovine iznosilo je prosječno nešto više od 105 eura mjesečno, rekao je.
Naglasio je kako je cijela 2023. godina bila posvećena poboljšanim uvjetima za sve umirovljenike, posebice onima koji su korisnici obiteljskih mirovina.
„Mi ćemo sasvim sigurno kao Vlada i dalje činiti sve da unaprijedimo mirovinski sustav i da osnažimo naše umirovljenike“, poručio je.
Rekao je da očekuje da sve promjene budu što više riješene automatizmom, a ne na način da se podnose zahtjevi, jer se samim time stvaraju dodatni administrativni poslovi, koji u konačnici za manji broj umirovljenika uspori donošenje rješenja.
Cilj je da 80 posto zaposlenih bude pokriveno kolektivnim ugovorima
„Ono što nas čeka ove godine i mislim da je to preduvjet da bismo uopće razgovarali o Zakonu o radu jest izrada baze pokrivenosti radnika kolektivnim ugovorima“, kazao je.
Nastavio je da još uvijek pričamo o prikrivenosti kolektivnim ugovorima iz nekakvih akademskih analiza, a nemamo jasan broj svih milijun i 700.000 radnika u Hrvatskoj.
Dodao je da će se zbog toga ove godine po prvi put imati registar u koji će se unijeti svi postojeći kolektivni ugovori.
„Na taj način ćemo znati koje nam je polazište, a onda krećemo u aktivnu promociju kolektivnog pregovaranja Hrvatske“, kazao je i naglasio da se Vlada obavezala da će taj postotak biti puno veći nego što je sadašnja procjena, a to je brojka od otprilike 40 posto.
„Želimo dosegnuti da 80% zaposlenih u Hrvatskoj bude pokriveno kolektivnim ugovorima“, zaključio je Piletić.
Kao društvo moramo biti empatični
Osvrnuo se i na tragičan događaj na Trgu svetog Marka te izrazio sućut i žaljenje.
Kazao je da je potrebno pričekati da istraga završi i da se utvrdi koje su okolnosti koje su dovele do ovakvog tragičnog čina. Dodao je da kao društvo moramo biti osjetljivi za sve skupine našega društva, posebice za one kojima je potrebna pomoć.
„Ne ignorirati problem, nego upravo učiniti sve što je u našoj moći da nekome pomognemo. Tu moramo biti svi, kao sudionici ovoga društva, krajnje empatični“, poručio je.
