Vlada i kroz svoj treći program u trećem mandatu jednako važnim drži prioritet Slavonije, Baranje i Srijema, uz druge krajeve Hrvatske kojima je potrebna dodatna angažiranost središnje razine, naglasio je danas premijer Plenković na sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem. Dodao je kako je važno napraviti te razvojne iskorake do 2030. i stvoriti preduvjete za jednake šanse hrvatskim građanima gdje god živjeli. "Projekt Slavonija, Baranja i Srijem zaista je emancipirao sve ovo što radimo i zato su ovi tradicionalni susreti, kao mogućnost da izravno razmijenimo mišljenja o onome što radimo dobro i onome što možemo popraviti, nešto što Vlada itekako cijeni", poručio je podsjetivši da je do sada samo kroz taj projekt u slavonske županije uloženo tri milijarde eura.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković predsjedao je danas u Jakšiću 17. sjednicom Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem.
Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je 8. ožujka 2017. godine kao savjetodavno tijelo na području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru „Projekta Slavonija, Baranja i Srijem“. Do sada su sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem održane u Osijeku, Požegi, Slavonskom Brodu, Virovitici, Vinkovcima, Belom Manastiru, Pakracu, Novoj Gradiški, Orahovici, Vukovaru, Našicama, Pleternici, Okučanima, Pitomači, Otoku i Đakovu.
U pet slavonskih županija dosad uloženo tri milijarde eura
Na sjednici u Jakšićima članovima Savjeta predstavljena je razvojna tranzicija Slavonije, Baranje i Srijema, ulaganja u poljoprivredu na području Slavonije, Baranje i Srijema, informacije o ulaganju Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u regionalni razvoj Slavonije, Baranje i Srijema te ulaganja u socijalnu politiku Slavonije, Baranje i Srijema.
U uvodnom govoru, predsjednik Vlade Plenković rezimirao je dosadašnje efekte Projekta Slavonija, Baranja i Srijem, kazavši da je kroz sedam godina u tu regiju uloženo tri milijarde eura.
Kao samo jedan od dobrih primjera izdvojio je regionalne distribucijske centre za voće i povrće, za kakav je uručen ugovor i danas u Požegi.
Osvrnuo se i na vremenske nepogode koje su u proteklom razdoblju pogodile Slavoniju istaknuvši da je Vlada u svim tim situacijama pomagala slavonskim županijama što će činiti i dalje.
Vlada će financijski pomoći obnovu nakon nevremena
U kontekstu najnovijeg nevremena koje je u ponedjeljak pogodilo Slavoniju, kazao je da će danas popodne i osobno posjetiti Bošnjake, mjesto koje je najviše stradalo, a čim se utvrdi popis šteta Vlada će posebnim odlukama financijski intervenirati i pomoći u obnovi.
Spomenuo je i afričku svinjsku kugu koja je prošle godine bila veliki problem u Slavoniji. Zahvalio je ovom prigodom bivšoj ministrici poljoprivrede Mariji Vučković na angažmanu tijekom te pandemije, kao i svim veterinarskim i ostalim službama koje su sudjelovale u suzbijanju zaraze.
Iako se radilo o ozbiljnom problemu, kazao je, on je metodološki riješen baš onako kako je trebalo, koristeći sve znanstvene metode i najbolju praksu koja postoji unutar Europske unije.
Nakon što je jenjala bolest, podsjetio je, Hrvatska je u prosincu prošle godine dobila sve potrebne odluke Europske komisije i Vijeća za nastavak proizvodnje i dizanja nivoa bio-sigurnosti, a kompenzacijskim mjerama je obeštetila svinjogojce.
Nastojimo podići razvijenost svih pet slavonskih županija
Rekapitulirajući dosadašnja ulaganja u svaku od pet slavonskih županija, premijer Plenković izvijestio je da je u projekte u Osječko-baranjskoj županiji uloženo milijardu i 50 milijuna eura, u Vukovarsko-srijemskoj 642 milijuna eura, u Brodsko-posavskoj 344 milijuna eura, u Virovitičko-podravskoj 321 milijuna eura te u Požeško-slavonskoj 250 milijuna eura.
Uz to, tu su i zajednički projekti koji idu kroz više županija, a u takve je uloženo dodatnih 310 milijuna eura.
U odnosu na 2016. godinu, danas je 26 i pol tisuća više zaposlenih u pet slavonskih županija.
Izvoz je udvostručen te je u 2023. godini iznosio 2,5 milijarde eura, a za 54 posto je povećana vrijednost investicija.
"Kao što i mi kao država lovimo korak s onima koji su razvijeniji i napredniji u Europskoj uniji, tako se kroz ovo prioritetno ispunjavanje velikih investicija u slavonske županije nastoji učiniti taj iskorak da ih što više dižemo u pogledu razvijenosti", naglasio je premijer Plenković.
Stvaramo jednake šanse za sve građane u kojem god dijelu Hrvatske živjeli
I u trećem mandatu, dodao je, Vlada i kroz svoj treći program jednako važnim drži prioritet Slavonije, Baranje i Srijema, uz druge krajeve Hrvatske kojima je potrebna dodatna angažiranost središnje razine.
Važno je napraviti te razvojne iskorake do 2030. i stvoriti preduvjete za jednake šanse hrvatskim građanima gdje god živjeli.
U tom je kontekstu kao primjer naveo ciljeve u obrazovanju, da sva djeca u Hrvatskoj do 2027. imaju jednosmjensku nastavu u osnovnim školama, a da do 2030. svako dijete ima svoje mjesto u vrtiću.
"Projekt Slavonija, Baranja i Srijem zaista je emancipirao sve ovo što radimo i zato su ovi tradicionalni susreti, kao mogućnost da izravno razmijenimo mišljenja za ono što radimo dobro i ono što možemo popraviti, nešto što Vlada itekako cijeni", poručio je na kraju uvodnog obraćanja predsjednik Vlade.
