Građevinski sektor značajna je gospodarska grana koja je generator razvoja, jer je u prošloj godini činio preko 7 posto BDP-a, što je oko 5,5 milijardi eura, istaknuo je premijer Plenković. Podsjetio je da je Vlada u taj sektor do sada uložila 3,6 milijardi eura samo za obnovu Zagreba i Banovine. Današnji sastanak, prvi u takvom formatu, organiziran je s namjerom da se adresira pitanje rasta cijena nekretnina i da se stvore preduvjeti za priuštivo stanovanje, osobito mladih.
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade održali su danas sastanak s predstavnicima graditeljskog sektora na temu održivosti i konkurentnosti graditeljstva te priuštivog stanovanja.
U svom obraćanju, premijer je istaknuo da je to još jedan u nizu sastanaka u proteklih nekoliko tjedana vezan uz cijene, a prethodili su mu sastanci s predstavnicima poljoprivrednog sektora, trgovačkih lanaca, proizvođača i distributera, kao i s predstavnicima ugostiteljsko-turističkog sektora.
Naglasio je važnost građevinskog sektora za hrvatsko gospodarstvo i za brojne projekte diljem Hrvatske, bilo da je riječ o razvojnim, infrastrukturnim, stambenim ili velikom projektu obnove Zagreba i Banovine.
To je značajna gospodarska grana koja je generator razvoja jer je u prošloj godini činio preko 7 posto BDP-a, što je oko 5,5 milijardi eura, istaknuo je i dodao da u njemu radi 22 tisuća poduzetnika, što je 14 posto svih poduzetnika u Hrvatskoj, a zapošljavaju oko 150 tisuća ljudi.
Hrvatska je od 2021. do danas među prve tri države po obujmu građevinskih radova, a ispred nas su jedino Italija i Slovenija, kazao je premijer.
Kao i ostatak gospodarstva i građevinski sektor u posljednjih nekoliko godina suočava se s nekoliko izazova, naveo je. Jedan je nedostatak radne snage, zatim rast troškova poslovanja, stagnacija najvažnijih trgovinskih partnera te uobičajene teme održivosti i konkurentnosti.
„Svi su ti izazovi ujedno i šanse i želimo ih adresirati zajednički na kvalitetan način“, poručio je premijer Plenković.
U proteklih nekoliko godina mi smo kao društvo i država bili suočeni s brojnim krizama, ali je naš cilj bio osigurati stabilnu poslovnu klimu, pouzdan i predvidljiv pravni okvir i rasterećujući porezni okvir, nastavio je.
Podsjetio je da je Vlada, što se tiče sredstava koja se plasiraju u građevinski sektor, do sada uložila 3 milijarde i 600 milijuna eura samo u obnovu Zagreba i Banovine.
Zakonom o strancima do učinkovitog, fleksibilnog i kontroliranog sustava zapošljavanja
Osvrnuo se i na tematiku radne snage u Hrvatskoj i podsjetio da je Vlada donijela Zakon o strancima.
Naime, prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Hrvatskoj godišnje nedostaje 8 do 9 tisuća radnika kako bi taj sektor mogao ispuniti preuzete obveze i projekte.
Cilj Vlade je da sustav zapošljavanja u Hrvatskoj bude učinkovit i fleksibilan, a istodobno dobro kontroliran, rekao je premijer.
Dodao je da žele da svi koji dolaze u našu zemlju dolaze na zakonit način i žive dostojanstveno, da rade i da su za to adekvatno plaćeni i na taj način popunjavanju potrebe našeg tržišta rada.
U Hrvatskoj je trenutno zaposleno milijun i 721 tisuća osoba, kazao je predsjednik Vlade i istaknuo da je to najveći broj zaposlenih ikada.
U prva dva mjeseca ove godine izdano je 34.500 dozvola za boravak i rad, u graditeljstvu 12 tisuća, turizmu malo manje od 9 tisuća, industriji 5, prometu 3 i trgovini skoro 2 tisuće dozvola.
Strani državljani čine više od četvrtine radnika u građevinskom sektoru, dodao je.
U devet godina udvostručili smo hrvatski BDP
Govoreći općenito o gospodarskim pokazateljima, podsjetio je da je Vlada minimalnu plaću povećala za 134 posto.
Kazao je kako je Hrvatska sa 61 posto prosječne razvijenosti u 2016. došla danas do 77 posto, a ambicija do kraja mandata je da dođe do 82 posto.
Apsolutni BDP na početku prvog mandata ove Vlade bio je 47 milijardi eura, a prema procjenama do kraja godine će biti oko 95 milijardi.
To znači da smo devet godina udvostručili hrvatski BDP, istaknuo je Plenković i dodao je rast gospodarstva u prošloj godini bio 3,8 posto, što je drugi najveći rast u Europskoj uniji nakon Malte.
Pritom smo stopu inflacije zadržali na tri posto, smanjili smo udio javnog duga u BDP-u na 57,4, a proračunski deficit zadržali u okvirima, pa je prošle godine bio 2,1 posto, rekao je premijer istaknuvši da je Hrvatska na investicijskoj razini kreditnog rejtinga u razredu A po sve tri međunarodne agencije.
„Nikada nismo imali takvu financijsku sliku kao danas“, ustvrdio je.
Vlada je u proteklim godinama donijela 8 paketa pomoći gospodarstvu i građanima, limitirala je cijene struje, plina, toplinske energije i naftnih derivata, čija cijena je jedna od najjeftinijih u Europi uopće, istaknuo je.
Za mjere aktivne politike zapošljavanja godišnje 150 milijuna eura
Osvrnuo se i na mjere aktivne politike zapošljavanja kazavši da na godišnjoj razini država izdvaja 150 milijuna eura u deset njihovih različitih oblika.
„Vlada nastoji što više ljudi staviti na tržište rada, a naša stopa nezaposlenosti sada je između 4 i 5 posto, što znači da u Hrvatskoj, s obzirom na ovako pulsirajuće tržište rada, svatko tko želi naći posao uz određenu mobilnost, fleksibilnost i agilnost to može i učiniti“, istaknuo je.
Uz plaće i mirovine, tema ovog mandata koja je važna za građevinski sektor je priuštivo stanovanje, rekao je Plenković.
U Hrvatskoj se koristi milijun stanova za stambene svrhe, a procjena Ministarstva je da imamo oko 600 tisuća praznih stanova.
Na tržištu nekretnina došlo je do znatnog porasta cijena, koje su ugrozile kreditnu sposobnost mladih i njihovo ekonomsko osamostaljivanje.
Hrvatska je među zemljama gdje mladi ostaju najdulje uz roditelje, gotovo do 34 godine, nastavio je premijer i dodao kako to nije u interesu niti radi demografskih trendova, niti radi osjećaja sigurnosti i perspektive mladih i mladih obitelji.
Nacionalnim planom stambene politike do priuštivog stanovanja, osobito za mlade
Govorio je i o Nacionalnom planu stambene politike, koji je Vlada usvojila prošli tjedan.
Cilj je povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja kroz poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko energetsku politiku.
Spomenuo je i niz drugi mjera, poput povrata poreza za mlade, programa priuštivog najma te ubrzanu gradnju stanova APN-a u suradnji s jedinicama lokalne samouprave.
Na kraju je istaknuo da je današnji sastanak, prvi u takvom formatu, organiziran s namjerom da se adresira pitanje rasta cijena nekretnina i da se stvore preduvjeti za priuštivo stanovanje, osobito mladih.
Uručeni ugovori za projekte energetske obnove
Prijaviteljima projekata energetske obnove višestambenih zgrada, upraviteljima i predstavnicima suvlasnika svečano je danas uručeno 25 odluka o financiranju te 67 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za ukupno 92 projekta energetske obnove.
Za te je projekte osigurano sufinanciranje bespovratnim sredstvima Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 107,83 milijuna eura. Energetskom obnovom obnoviti će se čak 5.826 kućanstava.
