Iako se u većini zemalja uobičajeno održava rutinska imunizacija za druge postojeće zarazne bolesti, postoje dokazi da virus COVID-19 nepovoljno utječe na ove aktivnosti. Postoji razuman rizik da će daljnje epidemije drugih postojećih zaraznih bolesti nadvladati zdravstvene sustave koji se već bore s učincima COVID-19.
„Dok svijet nastoji razviti novo cjepivo protiv COVID-19 rekordnom brzinom, ne smijemo riskirati da izgubimo borbu da zaštitimo sve i svuda od drugih bolesti koje se mogu spriječiti“, rekao je dr. Tedros, generalni direktor WHO-a. Što se tiče trenutne situacije pandemije COVID-19, u tijeku su klinička istraživanja na pet različitih cjepiva protiv virusa COVID-19. Svjetska farmaceutska industrija fokusirana je na izum i proizvodnju terapija i cjepiva protiv COVID-19.
U tijeku su pregovori s regulatorima o mogućnosti smanjenja zakonodavstva koje se mora poštivati do trenutka primjene cjepiva. Postoje i problemi s prijenosom tehnologije proizvodnje cjepiva u druge farmaceutske centre i potrebna je kontrola kvalitete proizvodnje cjepiva.
Istodobno, postoji povećan rizik da će pandemija COVID-19 posljedično utjecati na razvoj drugih epidemija. Istraživanja na gotovo 20 milijuna djece širom svijeta pokazuju da je više od 1 od 10 propustilo dodatna cjepiva protiv ospica, difterije i tetanusa, a otprilike 13 milijuna djece nikad nije primilo ta cjepiva. Većina ove djece živi u zemljama s već krhkim zdravstvenim sustavima, što im ograničava pristup osnovnim zdravstvenim uslugama kada postanu bolesni. Ospice i dalje predstavljaju prijetnju, pogotovo ako se smanji stopa imunizacije.
Trenutne projekcije pokazuju da bi čak 800.000 ljudi moglo biti zaraženo tom bolešću, a još je veća zabrinutost zbog još jednog ponovnog izbijanja, posebno ako je postotak rascjepa smanjen odgodom ili obustavom planiranih imunizacijskih aktivnosti kao rezultat COVID-19. Dodatne epidemije polio, difterije i žute groznice također su zabrinjavajući.
Naime, globalna pokrivenost imunizacijom protiv polioterapije još uvijek je daleko od pokrivenosti od 95 posto potrebnih za potpunu zaštitu zajednica od epidemije ove bolesti koja se može spriječiti. Buduća dostupnost cjepiva s dužim razdobljem imunizacije protiv poliovirusa, za koja su provedena istraživanja prije početka trenutne pandemije COVID-19, još uvijek nije dostupna.
Globalna pokrivenost imunizacijom protiv polioterapije još uvijek je daleko od pokrivenosti od 95 posto potrebnih za potpunu zaštitu zajednica od epidemije ove bolesti koja se može spriječiti. Buduća dostupnost cjepiva s dužim razdobljem imunizacije protiv poliovirusa, za koja su provedena istraživanja prije početka trenutne pandemije COVID-19, još uvijek nije dostupna. Globalna pokrivenost imunizacijom protiv polioterapije još uvijek je daleko od pokrivenosti od 95 posto potrebnih za potpunu zaštitu zajednica od epidemije ove bolesti koja se može spriječiti. Buduća dostupnost cjepiva s dužim razdobljem imunizacije protiv poliovirusa, za koja su provedena istraživanja prije početka trenutne pandemije COVID-19, još uvijek nije dostupna.
Iako je svjetska dostupnost opskrbe do sada uglavnom održavana, što duže traje pandemija COVID-19, veći je rizik od dostizanja kritičnih razina opskrbe. Na razini usluge, međutim, mogu se predvidjeti potencijalne zalihe zbog smanjene opskrbe ili poremećene distribucije.
Nadalje, postoje pokazatelji smanjene potražnje za cjepivima u nekim zemljama zbog nedostatka osobne zaštitne opreme za zdravstvene djelatnike, smanjenih posjeta zdravstvenim centrima, psiholoških čimbenika (npr. Strah od infekcije, lažnih glasina) i nedostatka komunikacije, koordinacije i specifične zajednice sudjelovanje na COVID-19. odgovor.
Kako se reakcija na COVID-19 nastavlja, zdravstveni sustavi moraju poduzeti dodatne mjere imunizacije kako bi smanjili mogućnost izbijanja drugih zaraznih bolesti i novih gubitaka života. Oni uključuju pružanje hitnih programa epidemije na mjestima gdje su usluge poremećene, pružanje snažnih lanaca opskrbe, nadzor bolesti i obučeni zdravstveni stručnjaci.
Nove smjernice za imunizaciju WHO-a i COVID-19 preporučuju da se privremene kampanje imunizacije obustave tamo gdje ne postoji aktivna epidemija bolesti koja se može spriječiti cjepivom. Međutim, traži se da se prednost daje kontinuiranoj rutinskoj imunizaciji djece, kao i cijepljenju odraslih, kao u slučaju gripe, za skupine s najvišim rizikom. Ako se imunizacijske aktivnosti obustave, cijepljenje treba nadoknaditi što je prije moguće.
Međunarodni institut za promociju zdravlja: https://iifhi.com/risk-of-influence-of-covid-19-pandemic-on-the-possible-development-of-other-epidemics/
Autor je: doc.dr.sc.Nikica (Nik) Daraboš, diplomatski predstavnik pri WHO, opunomoćeni ministar Stalne misije Republike Hrvatske pri UN-u, Geneve, CH
