Svjetska zdravstvena organizacija, kao koordinirajuće tijelo međunarodnog javnog zdravstva, promiče zdrave stilove života i navodi redovitu tjelesnu aktivnost kao jedan od najvažnijih preduvjeta dobrog zdravlja. U tu svrhu je 2003. godine i pokrenula inicijativu da se 10. svibnja, na nacionalnoj razini, provode aktivnosti kojima se promiče redovita tjelesna aktivnost. Taj dan je poznat kao Međunarodni dan tjelesne aktivnosti, odnosno Dan kretanja za zdravlje (Move for Health Day), a odnosi se na provođenje tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta bez obzira na sadržaj, mjesto i vrijeme izvođenja. Osnovni cilj je podizanje svijesti javnosti o važnosti i koristima redovite tjelesne aktivnosti pri očuvanju i unaprjeđenju zdravlja. Također, ovo je izvrstan način povezivanja pojedinaca, zajednica i naroda u promicanju zdravlja i dobrobiti zdravih stilova života.
Tjelesna neaktivnost uz nepravilnu prehranu predstavlja sve veći problem današnjice i rizik za razvoj prekomjerne tjelesne mase i debljine koje su značajan rizik za razvoj danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, poput bolesti srca i krvožilja, kronične opstruktivne bolesti pluća, šećerne bolesti tipa 2, mentalnih poremećaja i nekih sijela tumora. Ona je najčešće rezultat „sjedilačkog“ načina života, velikog broja obaveza, manjka slobodnog vremena i nedovoljne informiranosti o važnosti tjelesne aktivnosti. Redovita tjelesna aktivnost u djece i omladine iznimno je važna za njihov rast i razvoj, a usvojena navika redovite tjelesne aktivnosti ostaje i u odrasloj dobi. Nadalje u obiteljima s aktivnim načinom življenja rjeđe su bolesti ovisnosti o drogama, kao i o pušenju. Takav način života značajan je i u borbi protiv depresije, koja postaje sve veći zdravstveni problem današnjice, te u rehabilitaciji niza bolesti i pri osiguranju neovisnosti u starijoj dobi.
S obzirom na znatan udio nedovoljno aktivnih osoba u svijetu promicanje redovite tjelesne aktivnosti prometnulo se u jedan od vodećih javnozdravstvenih prioriteta. Suvremena literatura potvrđuje i objašnjava ulogu tjelesne aktivnosti kao značajnog instrumenta u prevenciji i korekciji kroničnih nezaraznih bolesti, koje su među vodećim bolestima današnjice, a recentni javnozdravstveni pristup usmjeren je promicanju tjelesno aktivnog načina života, odnosno svakodnevne umjerene tjelesne aktivnosti u svrhu očuvanja i poboljšanja zdravlja, prevencije niza kroničnih bolesti te povećanja kvalitete života čovjeka.
Na tragu navedenog, Svjetska zdravstvena organizacija izdala je preporučene razine tjelesne aktivnosti za sve dobne skupine. U skladu s tim preporukama osobe starije od 18 godina trebale bi prikupiti minimalno 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta ili 75 minuta anaerobne aktivnosti visokog intenziteta tjedno. Tjelesne aktivnosti umjerenog i visokog intenziteta mogu se i međusobno povezivati. Vježbe snage za velike mišićne skupine treba provoditi barem dva puta tjedno. Djeca i adolescenti (od 5 – 17 godina) bi trebali svakodnevno sudjelovati u tjelesnim aktivnostima, umjerenog do visokog intenziteta, minimalno 60 minuta dnevno, a mlađi od 5 godina minimalno 180 minuta. Tijekom dana preporučena ili željena razina tjelesne aktivnosti može se postići kroz nekoliko perioda, ali ne kraćih od 10 minuta, a dodatne zdravstvene učinke može se ostvariti većom količinom tjelesne aktivnosti, odnosno povećanjem umjerene aerobne na 300 minuta tjedno ili aktivnosti visokog intenziteta na 150 minuta tjedno. Naravno, svaka tjelesna aktivnost mora biti u skladu sa zdravstvenim stanjem i funkcionalnim sposobnostima pojedinca kako bi se provodila na siguran i učinkovit način.
IZVOR: HZJZ
