U prostorijama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) u Zagrebu održana je konferencija „Kibernetička sigurnost u praksi – od Uredbe do implementacije“, koja je okupila predstavnike državnih tijela, vodeće stručnjake za kibernetičku sigurnost te brojne predstavnike poslovne zajednice.
Broj kibernetičkih incidenata raste iz godine u godinu, kako u Hrvatskoj, tako i u cijeloj Europskoj uniji. Prema posljednjem izvještaju Agencije Europske unije za kibersigurnost (ENISA), od srpnja 2024. do lipnja 2025. u Europskoj uniji je zabilježeno gotovo 4.900 incidenata, pri čemu su jednako bili ugroženi mali, srednji ili veliki poduzetnici. Najčešći su bili DDoS napadi, čak 77 % svih slučajeva, najveće štete je uzrokovao ransomware, a u oko 60% slučajeva napad je započeo phishingom, lažnim porukama ili slanjem lažnih web adresa.
„Broj kibernetičkih incidenata raste, a sigurnost možemo graditi samo zajednički – kroz razmjenu znanja, iskustava i međusobnu podršku, pri čemu je potrebna suradnja između javnog i privatnog sektora u cilju jačanja otpornosti hrvatskog gospodarstva. Upravo je zajednička platforma za razmjenu znanja i iskustava ključna kako bismo bili spremniji na izazove u području kibernetičke sigurnosti”, izjavila je Martina Dragičević, u ime HUP-Koordinacije za kibernetičku sigurnost.
Na konferenciji se govorilo o stanju u praksi od stupanja na snagu Zakona i Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti, a poduzetnici su dobili vrijedne savjete kako se najbolje zaštititi.
„Ovakve konferencije prilika su za razmjenu iskustava, a drago nam je da imamo priliku prenijeti iskustvo Infobipa i dio izazova s kojima smo se susretali, budući da smo brojne sigurnosne mjere implementirali i puno prije donošenja Uredbe o kibernetičkoj sigurnosti. Razmjenom iskustava iz prakse možemo pomoći i drugima da dodatno osnaže svoju sigurnost i otpornost na kibernetičke prijetnje”, izjavio je Andro Galinović, direktor korporativne sigurnosti u Infobipu.
Kao jedan od koraka koji poduzetnicima mogu pomoći u postizanju digitalne sigurnosti istaknut je i aktualni natječaj Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET, vrijedan 1,97 milijuna eura. Sredstva dodjeljuje CARNET-a, kao Nacionalno koordinacijsko središte za industriju, tehnologiju i istraživanja u području kibernetičke sigurnosti (NKS/NCC-HR), a poziv je poduzetnicima predstavila Antonija Matić iz CARNET-a.
Natječaj je namijenjen mikro, malim i srednjim poduzećima, koja putem ovog poziva mogu dobiti bespovratna sredstva za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosti. Rok za podnošenje prijava je 21. studeni, a projekti se financiraju po stopi do 50 % prihvatljivih troškova, s potporom u rasponu od 7.500 do 60.000 eura. Ukupna vrijednost projekta kojeg poduzeće prijavljuje na natječaj može biti između 15.000 i 120.000 eura, a poduzetnici detalje o prijavi mogu doznati i na nks.hr.
U završnom dijelu održana je panel rasprava „Što poduzetnik može učiniti već sutra kako bi bio sigurniji?“. u kojem su sudjelovali Tamara Hadjina iz Končara, Nino Stepančić, JGL, Dario Rajn, Podravka i Tomislav Poljak iz Microsofta. Posebno je istaknuta i važnost OT sigurnosti, budući da zaštita operativnih tehnologija postaje jednako kritična kao i zaštita IT sustava, osobito u sektorima koji ovise o kontinuitetu fizičkih procesa i infrastrukture. Panelisti su izdvojili kontinuirane edukacije zaposlenika, ulaganja u sigurnosnu kulturu i međusektorsku suradnju kao ključne korake za povećanje kibernetičke otpornosti poslovanja, a Zlatan Morić iz HUP-Koordinacije za kibernetičku sigurnost naglasio je kako će Koordinacija nastaviti organizirati što više edukacija kako bi se poduzetnicima pomoglo u implementaciji potrebnih alata za postizanje digitalne sigurnosti.
Sudionici su pozvali na daljnju suradnju i razmjenu iskustava u okviru HUP-Koordinacije za kibernetičku sigurnost, uz zajedničku poruku da je kibernetička sigurnost preduvjet konkurentnosti i održivosti modernog poslovanja.
Konferencija „Kibernetička sigurnost u praksi – od Uredbe do implementacije“, organizirana je u okviru Poslovne akademije Hrvatske udruge poslodavaca (HUPPA), a održana je kao dio projekta HUP Connect: Socijalno partnerstvo za budućnost poslovanja (SF.1.4.02.04.0029).
