Glavni izazovi hrvatske energetske politike su osigurati odgovarajući energetski miks s niskim emisijama CO2, smanjiti ovisnost o uvozu energije budući da više od 50% potrebne primarne energije Hrvatska uvozi, te investirati u proizvodnju energije iz potencijala kojima Hrvatska raspolaže. Prema smjernicama za izradu Strategije energetskoga razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom do 2050., Energetski institut Hrvoje Požar izradio je analitičke podloge koje prethode izradi same Strategije, tzv. Zelenu knjigu, koja je predstavljena danas u HGK i za koju je u tijeku prikupljanje mišljenja do 22. studenoga.
„Način kreiranja energetske politike danas drastično se razlikuje od načina kreiranja prije deset i više godina. Zbog nužnosti ograničavanja i smanjenja emisija CO2, o čemu ovisi i energetski razvoj kako EU tako i Hrvatske, zapravo govorimo o razvoju energetsko-klimatske politike i nisko-ugljične energetske strategije. Potrošačima je potrebno osigurati konkurentnu, održivu i sigurnu opskrbu energijom, što će biti jedan od najvećih izazova nove energetske strategije. Energetskim tvrtkama potrebno je jasno i dosljedno, strateško opredjeljenje države uz odgovarajući zakonski i provedbeni pravni okvir kao nužan preduvjet za ulaganja, rast i razvoj,“ rekla je direktorica Sektora za energetiku i zaštitu okoliša HGK Marija Šćulac Domac povodom predstavljanja Zelene knjige.
Povezati energetsku infrastrukturu
Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Domagoj Validžić kao tri glavne smjernice Strategije energetskoga razvoja istaknuo je rastuću, fleksibilnu i održivu proizvodnju energije, zatim povezanu energetsku infrastrukturu i veću energetsku učinkovitost. „Moramo smanjiti uvoz i investirati u domaću proizvodnju energije. Kako bi se osigurao odgovarajući energetski miks, potrebna je povezana energetska infrastruktura. Moramo isto tako paziti da mjerama i kroz razvoj novih energetskih sustava ne djelujemo nepovoljno na život građana,“ rekao je Validžić.
„Tranzicija je višestruko veća nego prethodnih godina. Posebno istaknut segment je zgradarstvo i potrošnja energije za grijanje. Očekuju se velike migracije od drugih oblika energije prema električnoj. Preko 1300 tvrtki i fizičkih osoba trenutno je uključeno u obnovljive izvore energije, očekuje se veliki porast. Ovo je potpuno nova situacija, koja traži brzo, dinamično prilagođavanje. Sustav mora biti dereguliran, samoodrživ i onda imamo šansu da se strateški ciljevi ostvare“, rekao je ravnatelj Energetskoga instituta Hrvoje Požar Goran Granić.
Predstavljena zelena knjiga
Mario Tot iz Energetskoga instituta Hrvoje Požar predstavio je sadržaj Zelene knjige predstavnicima struke i institucija. Kao glavne odrednice razvoja budućih energetskih sustava istaknute su sigurnost opskrbe kroz domaću proizvodnju i alternativne dobavne pravce, zatim energetska učinkovitost kao važan fokus, elektrifikacija i čista proizvodnja, sa smanjenom emisijom stakleničkih plinova i onečišćujućih tvari. Također je potrebno voditi računa o razvoju kružnoga gospodarstva i onih gospodarskih grana koje izravno pridonose realizaciji ciljeva nisko-ugljičnoga razvoja. Zelena knjiga definira dva scenarija razvoja. Prema scenariju ubrzane energetske tranzicije, predviđa se smanjenje emisije stakleničkih plinova za 40% do 2030., tj. za 75% do 2050. u odnosu na razinu iz 1990. godine. Prema scenariju umjerene energetske tranzicije, predviđa se smanjenje emisije stakleničkih plinova za oko 35% do 2030. godine i za 65% do 2050. godine. U slučaju zgradarstva prema scenariju ubrzane energetske tranzicije, predviđa se energetska obnova fonda zgrada po prosječnoj godišnjoj stopi od 3%, čime bi do 2050. cjelokupni fond zgrada postao nisko-energetski, dok je prema umjerenom scenariju predviđena godišnja stopa od 1,6%. Prema ubrzanom scenariju, udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije do 2030. iznosio bi 32% i oko 56% do 2050. godine. Prema scenariju umjerene energetske tranzicije, udio obnovljivih izvora energije iznosi 32% do 2030. i oko 46% do 2050. godine.
