Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicist
Postoje žene čija se karijera ne gradi naglim usponima, nego postojanim koracima. Sunčana Glavak pripada toj vrsti žena. Njezin profesionalni put započeo je u Čakovcu, gdje je rođena 9. prosinca 1968. godine, a oblikovan je kroz obrazovanje, medije, javni rad i odgovornost.
Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a potom i na Fakultetu političkih znanosti, gdje je stekla zvanje magistrice novinarstva. Novinarstvo joj je bilo svojevrsna polazišna točka identiteta – radila je kao spikerica, urednica i autorica emisija na Hrvatskom radiju i Hrvatskoj televiziji. Više od dvjesto emisija o etno-baštini „Vu srcu te nosim“ ostaju svjedočanstvo njezine posvećenosti kulturnoj baštini. Tijekom Domovinskog rata njezin je novinarski rad odlikovan Spomenicom Domovinskog rata. Dvadeset godina bila je službena spikerica rukometne lige, vodila kulturna i društvena događanja, potom radila u odnosima s javnošću Ministarstva kulture Republike Hrvatske, obnašala dužnost glasnogovornice Vlade, bila zastupnica u Hrvatskom saboru i od 1. prosinca 2019. godine zastupnica u Europskom parlamentu. U novom mandatu članica je Odbora za kulturu i obrazovanje te Delegacije u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Crne Gore. U njezinu profesionalnom rastu prepoznaje se kontinuitet – od javne riječi do europske odgovornosti. U toj postojanosti ima nečega od Katarine Zrinski: hrabrost koja stoji sama za sebe i ostaje zapamćena kao snaga ženskog karaktera i borbe.
Sunčana Glavak je u rodnom Čakovcu završila osnovnu i srednju školu, a već se tada vidjelo da njezina energija nije usmjerena samo u jednom pravcu: sport je gradio disciplinu, a dramska natjecanja sigurnost govora. Nije bez značaja što je upravo kroz rukomet i scenu naučila kako izdržati tempo, kako sačuvati fokus i kako pred publikom ostati pribrana. Obrazovanje oblikovano u dva smjera – pedagoške znanosti (1992.) i magisterij novinarstva – dalo joj je dvije važne osobine: sposobnost razumijevanja čovjeka i sposobnost da javnu riječ učini jasnom. Javni diskurs često je opterećen prekomjernim objašnjavanjima, dok suština izmiče. U takvom ambijentu prepoznaje se snaga sažete i jasne rečenice.
Dan Hrvata Crne Gore – riječ koja obvezuje
U protekle tri godine imao sam priliku slušati Sunčanu Glavak na obilježavanju Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, 13. siječnja 2025. godine. Njezina riječ, poput munje i groma, para hrvatske oblake i razgrće sumnje.
Tada je kazala: „Kao što su Zrinski nekada izgubili glavu braneći hrvatstvo, tako danas nitko ne smije pognuti glavu zato što je Hrvat. I na tome vam želim čestitati, na ustrajnosti svih ovih godina, jer narod čine dame i gospoda. Dame i gospoda, to ste vi. Mi koji živimo u Domovini, koja je vaša, naša je dužnost pružiti vam nesebičnu potporu. Ako se naš glas ne čuje ovdje u Crnoj Gori, nemojte ni jednog trenutka sumnjati da mi hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu nismo vaši glasni zagovornici. To činimo svakoga dana i činit ćemo sve dok se ne steknu svi uvjeti da i Crna Gora bude punopravna članica Europske unije.“
Taj govor nosi snagu upravo zato što iza njega stoji životni put profesionalke koja je godinama učila da riječ mora imati odgovornost. Na Hrvatskom radiju Čakovec bila je spikerica, voditeljica i urednica, a na Hrvatskoj televiziji radila je u dopisništvima Čakovec i Varaždin, u redakcijama informativnog, gospodarskog, sportskog i mozaičnog programa. Na Varaždinskoj televiziji bila je urednica Zabavnog programa, urednica sportskih emisija i reporterka. Autorski pečat ostavila je kroz više od 200 emisija o etno-baštini „Vu srcu te nosim“, kao i kroz dokumentarne serijale i film „Hrvatska kulturna baština – Hrvatski državni arhiv“. Brojna priznanja i zahvalnice nisu tu da uljepšaju biografiju, nego da potvrde jedno – njezin je rad dugo bio okrenut kulturi, trajanju u svijesti i identitetu. Dvadeset godina bila je službena spikerica rukometne lige, a od 1995. do 2004. vodila je najvažnija kulturna, sportska i gospodarska događanja u Varaždinskoj županiji. U takvom se iskustvu uči disciplina javnog prostora – govoriti i graditi snažnu javnu riječ.
Kao književnik i publicist, ali i kao netko tko godinama prati društvene i kulturne procese, mogu reći da se potpora ne mjeri samo riječima, nego postojanošću. Kod Sunčane Glavak ta je postojanost intelektualno snažna. Hrvati Crne Gore kroz povijest su opstajali zahvaljujući vjeri, kulturi i obrazovanju. Dan hrvatskog naroda potvrda je identiteta koji traje unatoč povijesnim iskušenjima. U takvom ambijentu svaka javno izgovorena riječ potpore ima značaj. Sunčana Glavak stoji uz Hrvate Crne Gore ne kao simbol, nego kao odgovorna europska zastupnica koja razumije kompleksnost regije. U tom kontinuitetu prepoznaje se ono najvažnije – svijest da dostojanstvo jednog naroda ne smije ovisiti o trenutačnim političkim prilikama, nego o trajnim vrijednostima. A vrijednosti se čuvaju znanjem, kulturom i uspravnim stavom. Sunčana Glavak to je pokazala jasno, dosljedno i odgovorno – uz Hrvate Crne Gore.
Hrvati Crne Gore nisu marginalna priča, nego sastavni dio kulturnog i duhovnog identiteta Crne Gore. Boka je prostor gdje povijest traje u arhitekturi, u bratovštinskim pečatima, u molitvenicima i u sjećanju obitelji. U toj stvarnosti hrvatska zajednica ne očekuje posebnost, nego ravnopravnost – pravo da njezin jezik bude prisutan, da se njezina kultura vidi i uvažava, da se njezino povijesno trajanje priznaje kao dio ukupnog identiteta Crne Gore. Zato je važno što Sunčana Glavak u svojim porukama ne govori o Hrvatima Crne Gore kao o političkom pitanju, nego kao o stvarnoj i povijesnoj zajednici. Ona razumije da identitet nije apstraktna kategorija niti riječ u političkom dokumentu, nego život u punom smislu – obitelji koje opstaju, škole u kojima se uči materinski jezik, kulturna društva koja čuvaju baštinu, vjera koja oblikuje vrijednosti, rad koji daje dostojanstvo i ime koje se nosi uspravno, bez straha i bez odricanja. U ambijentu gdje se zna relativizirati doprinos manjinskih naroda, ovakva potpora dobiva dimenziju zaštite načela. Europska integracija tada postaje potvrda, ali i obveza vrijednosnog sustava. A vrijednosti se najjasnije prepoznaju u odnosu prema manjinskim zajednicama.
Zato potpora Sunčane Glavak Hrvatima Crne Gore ne proizlazi iz političkog trenutka, nego iz načela. Ona ima dublji postulat – postulat javne riječi koja nosi odgovornost. U tom se smislu ne može zaobići figura Marije Jurić Zagorke (1873.–1957.), prve profesionalne novinarke u Hrvatskoj, žene koja je u vremenu osporavanja i potiskivanja ženskog glasa uspjela izboriti pravo da javno govori, piše i misli. Njezina rečenica ostaje trajni podsjetnik: „Sve što sam napisala, napisala sam iz ljubavi prema svom narodu i domovini.“ U toj je misli sažeta suština javnog djelovanja koje proizlazi iz uvjerenja. Upravo takva vrsta odgovornosti prepoznaje se i u stavu Sunčane Glavak prema Hrvatima Crne Gore – dosljedno, jasno i bez interesa. Sunčana Glavak danas stoji uz Hrvate Crne Gore kao snažna figura javnog prostora, svjesna da dostojanstvo naroda nije „politički trenutak“, nego trajna vrijednost koja se čuva riječju, znanjem i ponosnim stavom.
