Što to znači izraz: „Bezgrešno začeće“?
Iz vjerske pouke znamo dobro da se svaki čovjek rađa zaražen istočnim, odn. nasljednim grijehom, koji baštinimo još od Adama i Eve. Svi grijesi od prvoga čovjeka, pa do naših roditelja, imaju svoje posljedice i u našem životu. Oni su ona zagađena atmosfera, u kojoj čovjek mora živjeti i bez svoje krivnje. To su „dugovi predaka“, koje mi na neki način moramo „vraćati“. Jedino je Bl. Dj. Marija bila pošteđena od tog istočnog, tj. nasljednog grijeha, kako bi mogla biti dostojna Majka Božjeg Sina. To je isključivo njezin privilegij i u tome je mi ne možemo nasljedovati.
Sad se pitamo: Je li Bl. Dj. Marija „zaslužila“ da bude bezgrešno začeta?
Razumije se da nije. Jer, kako bi mogla nešto zaslužiti još prije nego što je bila rođena? – Nikako! To nije njezina zasluga, nego čisti Božji dar, darovan Božjoj Majci radi unaprijed predviđenih zasluga njezina božanskoga Sina, Isusa Krista, čije božansko veličanstvo zahtijeva upravo savršeno bezgrešnu majku.
A da je to isključivo Božji dar, potvrđuje i sam arkanđeo Gabriel u svom pozdravu Mariji, nazivajući je milosti punom: „Zdravo, milosti puna!“ Da je imala neku svoju zaslugu, ne bi bila puna milosti, nego puna zasluga. A ako je puna milosti, to znači da je sva njezina svetost Božji nezasluženi dar. No, to nipošto ne umanjuje Marijinu čast i slavu, nego ističe Božju bezgraničnu ljubav i dobrotu.
Uz to moramo imati u vidu i ovu činjenicu: iako Marija nije imala nikakvih prethodnih zasluga, kojima bi zaslužila neizmjerne Božje darove, ona je imala bezbrojne naknadne zasluge, kojima je opravdala Božju ljubav i njegovo povjerenje. Ljubavlju je uzvratila ljubav, a vjerom je prihvatila Božje darove. I to ne samo u jednom trenutku, kad je rekla: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po tvojoj riječi!“ (Lk 1, 38) – nego je ona taj svoj vjernički stav povjerenja, nade, ljubavi i zahvalnosti ostvarivala iz dana u dan, sve do svoje smrti. Spremno je prihvaćala i slijedila svaki Božji zahtjev i svako Njegovo nadahnuće, bez obzira koliko ga je bila u stanju shvatiti. Njezina se volja bezuvjetno pokoravala volji Božjoj. – U tome je mi moramo nasljedovati. U tome moramo oponašati njezin način života.
Netko bi se mogao usprotiviti i reći: kako je uopće moguće da mi slabi i grešni ljudi nasljedujemo Mariju, punu milosti, posve svetu i bezgrešnu? – Istina je da bi nešto takvo za nas slabe ljude bilo nemoguće, ali, iako je to nama nemoguće, Bogu je sve moguće! – I Bog nam je to zaista omogućio. – Evo kako:
Kao što je Mariju, bez ikakvih njezinih prethodnih zasluga Bog poštedio od svakoga grijeha, tako je i svakoga od nas, koji vjerujemo u Njega i koji smo kršteni u ime Isusa Krista – bez ikakvih naših prethodnih zasluga! – oslobodio od svih naših osobnih, a i od naslijeđenih grijeha. To je za nas zaslužio Isus Krist svojom mukom i smrću na križu, a nama je taj dar poklonjen u sakramentu Krštenja. Po Krštenju je svaki od nas potpuno izjednačen s Blaženom Djevicom Marijom.
Sad ovisi jedino o nama: hoćemo li nakon krštenja uzvratiti Bogu ljubav za ljubav i hoćemo li Mu ostati vjerni u svakom trenutku svoga života, i tako stjecati naknadne zasluge, kad već nismo imali prethodnih – ili ćemo gomilati grijeh na grijeh i izgubiti darovanu nam svetost i poklonjeno predodređenje da budemo djeca Božja i baštinici Kraljevstva nebeskoga. U tome je sva tajna našeg vjerskog života. U tome je tajna svetosti, ali u tome je i tajna otpada od Boga i strahota gubitka vječne sreće.
Što da činimo mi koji smo primili dar božanskog posinjenja, ali nismo ustrajali u vjernosti svom krsnom zavjetu i nismo živjeli uzorno, po Evanđelju, poput Bl. Dj. Marije i svetaca?
Potrebno nam je obraćenje i posvećenje, a ono se sastoji prije svega u pokajanju, ispovijedi, pokori, skromnosti, jednostavnosti, dobroti, strpljivosti, samosvladavanju, opraštanju, razumijevanju prema onima s kojima svaki dan živimo u istoj kući, u istom stanu, na istom radnom mjestu. Biti dobar prema najbližima, znati ih obradovati, znati ih nasmijati, relaksirati, opustiti, ohrabriti, ispuniti nadom, povjerenjem i ljubavlju – to je svetost.
Od nas se ne traže nadnaravna čudesa, ali ipak se traže čudesa bezrezervne ljubavi i dobrote. To je u našoj moći. Ako mi učinimo ono što možemo, Bog će sigurno za nas učiniti ono što je nama nemoguće.
Za to molimo i preporučujemo se u moćnu zaštitu naše nebeske Majke, Blažene Djevice Marije, bez grijeha istočnoga začete, koja se sačuvala bezgrešnom i tijekom cijeloga svoga zemaljskog života.
Dao Bog da po njezinu zagovoru svi mi postignemo svetost i zaslužimo Božji blagoslov i sreću i na ovom svijetu, i u vječnosti! Amen.
Iz knjige blagdanskih propovijedi „Drita në errësirë“ (Svjetla u tami) – „Vi ste svjetlost svijeta. ...Tako neka svijetli vaša svjetlost pred ljudima, da vide vaša dobra djela i slave Oca vašega koji je na nebesima!“ (Mt 5, 14. 16).
