Bila je to prva aktivnost licem u lice hrvatske zajednice u Argentini od početka pandemije. U Hrvatskom domu u Córdobi održano je predstavljanje knjige Cristiana Šprljana “Krv nije voda - Hrvatsko useljeništvo, povijest i identitet u Argentini”. Knjigu je krajem 2019. objavila izdavačka kuća Jadran, koja pripada Hrvatskoj udruzi Jadran, a predstavljena je u prosincu iste godine u Buenos Airesu. Taj događaj bio je i povod za naše predstavljanje još jednog Argentinca hrvatskih korijena koji se zdušno zalaže za očuvanje hrvatske kulture i hrvatskog identiteta.
- Gospodine Šprljan, predstavite se najprije i recite nam kako je i kada vaša obitelj emigrirala u Argentinu i kako je tamo dospjela?
- Moje ime je Cristian Sprljan, živim u gradu Córdoba, Republika Argentina. Oženjen sam Lilijanom i imam dvoje djece: Roka i Gorana. Iz moje obitelji prvi je emigrirao moj djed Miše, koji je rođen u Vodicama u Dalmaciji. Iz Hrvatske je emigrirao mjesecima prije kraja Drugoga svjetskog rata. Potom je živio 3 godine u izbjegličkom kampu Campo Fermo u Italiji, prije nego što je emigrirao u Argentinu u siječnju 1948. Stigao je u Buenos Aires, a zatim se preselio u Córdobu. Ovdje je radio sve dok nije uspio dovesti dio svoje obitelji. Moja baka, moja teta Kata i moj otac. Moj otac je rođen 1944. godine u Zagrebu, a baka je bila Šibenčanka. U Argentinu su stigli za Božić 1953. i upravo je ovdje u Argentini moj otac, skoro 10 godina star, mogao upoznati mog djeda.
- Čime se bavila vaša obitelj, koja ste generacija imigranata i čime se vi bavite?
- Ja sam prva generacija u Argentini, budući da je moj otac došao iz Hrvatske s devet godina 1953. godine, a majka mi je Argentinka. Moja se obitelj uglavnom bavila peradarskom proizvodnjom, što je posao kojim su se mnogi Hrvati bavili između 1950-ih i 1980-ih. Nakon ovih godina, zbog ekonomskih uvjeta, morali su zatvoriti obrt. Studirao sam i diplomirao društvene komunikacije na Universidad Nacional de Córdoba, a moja glavna djelatnost je organizacija sajmova i izložbi.
- Kako danas žive Hrvati u Argentini?
- Danas možemo reći da je ostalo vrlo malo izvornih Hrvata. Od sredine 1950-ih Argentina više nije bila privlačna Hrvatima za nastavak iseljavanja, te su birali druga odredišta poput Australije, Kanade ili Njemačke.
Ono što možemo reći je da u cijeloj zemlji, u svim pokrajinama Argentine ima Hrvata i njihovih potomaka. Općenito, možemo reći da je velika većina Hrvata uspjela društveno napredovati i dati svojoj djeci mogućnost studiranja i otvaranja radnih mjesta. Velika većina hrvatskih doseljenika uspjela je sagraditi vlastitu kuću.
Ekonomska situacija posljednjih desetljeća uvelike je utjecala na život hrvatskih potomaka, koji, iako su ekonomski iznad prosjeka prosječnog Argentinca, mnogo je onih koji planiraju mogućnost iseljavanja u druga odredišta sa stabilnijim gospodarstvom. I tu traže potvrde tih hrvatskih djedova ili prabaka ili prabaka za dobivanje hrvatske putovnice, s namjerom da im to olakša eventualni povratak u Hrvatsku ili odlazak u neku od europskih država.
- Kako njegujete veze s domovinom, kako čuvate hrvatski jezik i baštinu?
- Budući da su me tome naučili baka, djed, stričevi i roditelji, uvijek se trudim pomoći svim Hrvatima. Mnogi potomci nemaju podatke o svojim precima i pitaju me za podatke ili informacije. Mnogo puta su neki podaci koji su meni vrlo jednostavni za njih veliko blago. Sve što sam napisao je kako bi se mogli osloniti na te informacije i nastaviti istraživati i naučiti više o svojim korijenima. Hrvatski jezik uvijek se trudim očuvati. Nije lako sada kada izvornih Hrvata gotovo da i nema, sve je češći prijem Hrvata koji putuju u Argentinu i uvijek je jako važno znati govoriti na jeziku. Naučio sam to od starijih i pokušavam čitati ili naučiti nove riječi. Ne govorim savršeno, ali mogu razgovarati. Svojoj djeci govorim malo po malo na jeziku da znaju osnove. Lijepo je kad odu spavati i kažu Laku Noć!
- Napisali ste nekoliko knjiga o Hrvatima u dijaspori, što one pokrivaju?
- Moje knjige se fokusiraju na povijest, naslijeđe i identitet koji su u Argentinu ostavili Hrvati koji su ovdje imigrirali. Uvijek uzimajući različite migracijske valove i razloge koje su imali za odlazak iz Hrvatske. Cilj mi je da se svi ti podaci ne izgube i da ih podijelim s potomcima Hrvata kako bismo im pomogli da upoznaju i razumiju povijest svojih predaka. Gotovo 20 godina otkako sam objavio svoje prvo djelo, ovo spašavanje hrvatske povijesti u Argentini, također nastoji biti informacijska baza i stvoriti teorijski okvir za različita djela koja drugi autori ili istraživači mogu koristiti, te tako nastaviti širiti identitet Hrvata u Argentini.
Krv nije voda
- Vaša najnovija knjiga objavljena je pod naslovom "Krv nije voda". Recite nam nešto više o knjizi i njezinom predstavljanju.
- U gradu Córdoba, gdje živim, predstavljanje je odgođeno od ožujka 2020., zbog ograničenja uvedenih radi pandemije Covida 19. Zato me posebno veselilo što sam nakon toliko mjeseci, ovih dana mogao ne samo predstaviti ovu knjigu hrvatskoj zajednici u Córdobi, nego i sastati se ponovno s dragim ljudima na okupljanju cijele zajednice željne susreta licem u lice, jer u poviodu toga dogašđanja, s velikim entuzijazmom, Hrvatski dom Córdoba ponovno je otvorio svoja vrata za događaj uživo.
Uz zdravstvene protokole na snazi za nazočne, te istovremeni prijenos uživo na Youtube kanalu Hrvatske udruge Jadran za cijelu Argentinu i svijet, predstavljanje knjige od početka je imalo iznimno emotivne konotacije. Osebujnu notu dao je 102-godišnji hrvatski imigrant Ante Mandaković, koji je nakon gotovo dvije godine nedolaska u Hrvatski dom iz zdravstvenih razloga poželio sudjelovati, a pozdravljen je burnim pljeskom svih prisutnih.
Na početku događanja prisutnima je priopćeno da Hrvatska udruga Jadran nastoji biti referentna organizacija na nacionalnoj i regionalnoj razini za artikulaciju i razvoj nacionalnih i međunarodnih projekata, orijentiranih na različite hrvatske kulturne izričaje.Stoga je u tom duhu u ovoj ustanovi osnovana nakladnička kuća Jadran, koja služi kao sredstvo za izražavanje i objavljivanje tema od zajedničkog interesa hrvatskim useljenicima i njihovim potomcima – ističe taj argentinski socijalni komunikolog hrvatskih korijena.
Knjiga nastoji obnoviti sjećanje na naše hrvatske pretke, rasvijetliti mitove i legende, pružiti temelj koji pomaže pravilnom informiranju i promicanju ljubavi prema domovini svojih djedova i baka u novim naraštajima.
- Kako je protekla sama promocija?
- Prije samog predstavljanja, pozdravnim riječima nazočnima se obratila predsjednica Hrvatskog doma Córdoba, Ana Jurković, a dr. Jelena Nadinić, koja je predstavljala Hrvatsku udrugu Jadran, došla je iz Buenos Airesa da bi zajedno sa mnom kao autorom sudjelovala u promociji knjige.
Prošli smo kroz različita poglavlja, budući da se knjiga može podijeliti na tri dijela. U prvom dijelu nalazimo nekoliko govora održanih u posljednjih 15 godina. Ovdje uglavnom ističemo govor koji sam održao u studenom 2006. u Plavom salonu Kongresa Republike Argentine u znak u počasti hrvatskoj imigraciji od strane argentinskog parlamenta. Spominjali smo i bilješke u biltenu Moj dom Hrvatskog doma Córdoba te druge publikacije. Konačno u ovom dijelu prisjetili smo se hrvatskog doseljenika Križana Bešlića, a s njim i svih onih djedova i baka koji su morali napustiti domovinu .
Borba za očuvanje hrvatskog identiteta konstanta je u hrvatskoj zajednici
- U drugom dijelu istaknuli smo dva istraživanja temeljena na hrvatskom useljeništvu, pod nazivom: “Osnovne upute za identifikaciju hrvatskog useljenika” i “Statistički pristup hrvatskog useljavanja u Republici Argentini”. Treći dio odnosi se na hrvatski izbjeglički kamp Fermo u Italiji. Bilo je vrlo dirljivo prisjetiti se tog prolaza hrvatskih doseljenika i iskustava koja su na tom kampu morali proći prije dolaska u Argentinu.
Naposljetku, s dr. Nadinić podsjetili smo na važnost nastavka rada u institucijama na očuvanju hrvatskog identiteta i izazova njegovog prenošenja na novu generaciju. Izlaganje smo zaključili toplim pljeskom, nakon čega je uslijedilo potpisivanje knjige. Zahvaljujući Hrvatskoj udruzi Jadran i izdavačkoj kući Jadran, kao i Hrvatskom domu Córdoba, završili smo uzbudljiv dan u nadi da će ovo biti ponovno oživljavanje izravnih aktivnosti hrvatske zajednice u Argentini. Za kraj srdačan pozdrav Hrvatskoj i svim Hrvatima iz Argentine, Latinske Amerike i svijeta.
