S obzirom na predstavljanja plana popuštanja mjera, iz kreativnih i kulturnih industrija naglašavaju da ne vide razliku, barem u pogledu potencijalnih epidemioloških rizika između bilo kakvih vrsta okupljanja. Podržavaju nastojanja Vlade da se pokrene gospodarska djelatnost, no cilj im je i predložiti buduća rješenja kako bi taj oporavak došao što prije.
„Moguće je, kada govorimo o okupljanjima u zatvorenim prostorima, pridodati i neke kriterije poput tehničkih karakteristika, primjerice ventilacijski sustavi dodatno propisati nošenje maski ili obvezu periodičke dezinfekcije prostora. Znači govorimo o kreiranju jednog općeg modela koji je jednako primjenjiv i na vjerska okupljanja i kulturne manifestacije ograničenog karaktera, uz varijacije s obzirom na veličinu prostora i moguć broj ljudi, te naravno neke specifičnosti s obzirom na aktivnosti u tim prostorima,“ rekao je Tomo inderMühlen, predsjednik Zajednice kreativnih i kulturnih industrija HGK, koja je svoje mišljenje podijelila i kroz prijedlog popuštanja mjera koje je HGK uputila Vladi.
„Pozdravljamo otvaranje knjižnica, muzeja, galerija, antikvarijata i knjižara, ali bilo bi poželjno to proširiti i na otvaranje studija za snimanje, kao i na glazbene i umjetničke akademije, koje uobičajeno rade u manjim grupama i kontroliranim uvjetima,“ predlaže inderMühlen, naglašavajući da pokretanje zamašnjaka kreativnih industrija traje nešto dulje, a da ne govorimo o procesu vraćanja publike, zato je nužno da se ovi fundamentalni procesi što prije normaliziraju.
Predstavnici industrije smatraju da je nužno uvažiti specifičnosti kreativnog sektora, koji u ovim kriznim vremenima može itekako biti od pomoći u vraćanju optimizma građana. „Koncerti ili kazališne predstave, odnosno svi kulturni sadržaji, osim onih masovnih, festivalskih, mogu funkcionirati i u postojećim okolnostima.Bitno je napomenuti i to da klasična glazba živi isključivo od koncerata.“ Time ćemo očuvati jednu važnu gospodarsku granu i istodobno pokazati da smo u stanju preživjeti i krenuti dalje u bolje sutra,“ zaključuje inderMühlen.
Kulturne i kreativne industrije zapošljavaju veliki udio visokoobrazovanih mladih kadrova i privlače poslovni sektor i ulaganja, što osigurava visok udio u BDP-u. U Hrvatskoj ove industrije ostvaruju preko 6 milijardi kuna prihoda i zapošljavaju oko 125.000 radnika. U Europskoj uniji u ovu kategoriju možemo uključiti čak 353 industrije. Stvorile su gotovo 30 posto svih radnih mjesta u EU-u u razdoblju od 2014. do 2016. godine. Drugim riječima, od ukupno 216 milijuna zaposlenih, na njih otpada oko 63 milijuna.
