Varaždinski dani rata, zarobljavanje naoružanja bivše JNA i doprinos varaždinskih branitelja oslobađanju Hrvatske u središtu su interdisciplinarnog znanstveno-stručnog skupa „Sjeverna Hrvatska i grad Varaždin u Domovinskom ratu”, u organizaciji Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar”, njegovih područnih centara u Osijeku i Varaždinu, te u suorganizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, odnosno Zavoda za znanstveni rad u Varaždinu. Pokrovitelji skupa su Varaždinska županija i Grad Varaždin.
Skup je okupio ugledne znanstvenike, istraživače suvremene hrvatske povijesti, predstavnike institucija te sudionike ratnih zbivanja koji će iz prve ruke svjedočiti o događajima što su obilježili rujan 1991. godine.
Posebna pozornost posvećena je pobjedi hrvatskih snaga u Varaždinu i predaji 32. korpusa JNA, nakon koje su hrvatske postrojbe došle do prijeko potrebnog naoružanja i vojne opreme. Upravo su ti događaji predstavljali jednu od važnih prekretnica u prvoj, najtežoj fazi Domovinskog rata.
Govoreći o važnosti skupa i doprinosu Varaždinske županije stvaranju hrvatske države, župan Anđelko Stričak istaknuo je kako uloga varaždinskih branitelja i građana u Domovinskom ratu nadilazi lokalne okvire. -Sudjelovanje varaždinskih ratnih postrojbi nije završilo zarobljavanjem vojarni u rujnu 1991. godine, već nastavkom u svim ratnim operacijama, u obrani i oslobađanju Hrvatske, ali i u operacijama koje su pridonijele uspostavi mira u Bosni i Hercegovini gdje se posebno istaknula 7. gardijska brigada „Pume”. Iznimno je važno da o tim događajima govorimo na znanstvenoj osnovi, da uključimo stručnjake, znanstvenike i neposredne sudionike. Jedino tako možemo doći do istine i te događaje prenijeti mlađim generacijama – poručio je Stričak.
Naglasio je i da se doprinos građana nije ogledao samo u vojnim uspjesima nego i u održavanju svakodnevnog života u ratnim okolnostima. - U tim je danima trebalo osigurati hranu, odjeću, omogućiti djeci odlazak u školu, zdravstvenu skrb , i sve ostalo. Zato je doprinos naših građana zaista bio velik. Posebno danas, kada promatramo geopolitička zbivanja u Europi i svijetu, važno je podsjećati na te događaje i prenositi istinu o njima – istaknuo je župan zahvalivši Institutu „Ivo Pilar” i Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti što su organizirali ovakav znanstveni skup u Varaždinskoj županiji.
Ravnatelj Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar” prof. dr. sc. Željko Holjevac naglasio je da se skup održava u godini dviju važnih obljetnica, 35 godina od varaždinskih dana rata i 35 godina od osnutka Instituta. - rideset i pet godina prilika je da preispitamo što znamo o zbivanjima u Varaždinu tijekom Domovinskog rata, o sudjelovanju Varaždinaca na hrvatskim bojištima te o doprinosu Varaždina i Varaždinske županije slobodi i demokraciji koju danas uživamo. Ne smijemo zaboraviti da je predaja 32. korpusa bivše JNA u Varaždinu bila jedna od prijelomnih točaka u obrani naše domovine. Također, ne treba zaboraviti ni pobjednički ulazak varaždinske 7. gardijske brigade Hrvatske vojske u Knin. Varaždin je dao velik doprinos i toga se doista treba prisjetiti – istaknuo je Holjevac.
Objasnio je da skup povezuje tri važne perspektive: širi kontekst hrvatskih ratišta, lokalna varaždinska događanja te osobna sjećanja sudionika rata. - Ovdje nisu samo znanstvenici nego i svjedoci vremena, kao i predstavnici gradskih institucija i manifestacija, primjerice Varaždinskih baroknih večeri iz 1991. godine. Vjerujemo da će skup donijeti nove spoznaje i da ćemo za godinu dana imati knjigu kao trajan zapis o svemu što se ovdje događalo prije 35 godina, o onome što je Varaždin dao Hrvatskoj, ali i o onome što Hrvatska vraća Varaždinu – zaključio je Holjevac.
Jedan od inicijatora skupa i predsjednik Organizacijskog odbora prof. dr. sc. Miljenko Brekalo istaknuo je kako je ideja o organizaciji nastala nakon predstavljanja knjige „Varaždinska kronika Domovinskog rata”. -Kada istražujemo suvremenu hrvatsku povijest, vidimo da je prva etapa Domovinskog rata bila najkritičnija za Hrvatsku, ali i da su upravo tada ostvarene pobjede koje su značajno utjecale na njegov daljnji tijek. Pobjeda hrvatskih branitelja u Varaždinu dugo je bila nedovoljno isticana. Grad je oslobođen 22. rujna 1991. godine, a tada je osvojena iznimno velika količina naoružanja. Ono je odmah počelo biti raspoređivano diljem Hrvatske, a značajan dio završio je i u Vukovaru, gdje je pridonio održavanju obrane grada – naglasio je.
Brekalo je najavio i predstavljanje manje poznatih povijesnih podataka, među kojima je izdvojio dokumentaciju o nekadašnjem pripadniku varaždinskog garnizona koji je, prema njegovim istraživanjima, kasnije bio zadužen za sigurnost generala Ratka Mladića.
Upravitelj Zavoda za znanstveni rad HAZU-a dr. sc. Vladimir Huzjan istaknuo je da je posebnost ovog skupa povezivanje znanstvenih istraživanja s usmenom poviješću, odnosno izravnim svjedočanstvima ljudi koji su sudjelovali u rujanskim događajima 1991. godine. - Prvi dio skupa posvećen je znanstvenim izlaganjima o Varaždinu i Domovinskom ratu na području cijele Hrvatske, dok će drugi dio biti posvećen usmenoj povijesti. Govorit će ljudi koji su u rujnu 1991. sudjelovali u oslobađanju varaždinskih vojarni i dali svoj doprinos obrani grada – objasnio je Huzjan dodavši kako organizatori žele otvoriti i temu životnih sudbina sudionika rata. - Čut ćemo njihove osobne priče, iskustva i doživljaje, ali i saznati što se s njima događalo nakon završetka ratnih zbivanja u Varaždinu. Zanima nas kako se nastavio njihov životni put i što je uslijedilo nakon tih povijesnih dana – rekao je Huzjan.
Podršku skupu u ime Grada Varaždina i gradonačelnika dr.sc. Nevena Bosilja izrazila je pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti Danijela Vusić naglasivši da se važnost događaja ne iscrpljuje samim održavanjem znanstvenih predavanja. -Grad Varaždin podržava ovaj skup jer će na jednome mjestu okupiti znanstvenu zajednicu i neposredne svjedoke povijesnih događaja. Njegova će trajna vrijednost biti zbornik znanstvenih i stručnih radova koji će služiti ne samo nama danas nego i budućim generacijama, za njihova istraživanja i proučavanje naše povijesti – istaknula je Vusić.
Program skupa obuhvaća niz povijesnih, pravnih i društvenih tema vezanih uz Domovinski rat, s posebnim naglaskom na varaždinske dane rata 1991. godine. Znanstvenici će govoriti o ratnim zbivanjima u Varaždinu, međunarodnopravnim aspektima rata, stradanjima stanovništva te posljedicama ratnih sukoba diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Poseban dio skupa posvećen je usmenoj povijesti i svjedočanstvima neposrednih sudionika varaždinskih dana rata. Među njima su Stjepan Adanić, Tihomir Hozmec, Damir Belaj, Krešimir Čop i Josip Novak, koji će govoriti o obrani Varaždina, ulozi hrvatskih postrojbi, Narodne zaštite i i događajima na varaždinskom aerodromu. Nekadašnji zamjenik predsjednika Ustavnog suda Republike Hrvatske mr.sc. Mate Arlović govorio je o ustavnopravnom uređenju oružanih snaga Republike Hrvatske i njezinoj disoluciji od SFRJ.-a, dok su o životu grada u ratnim okolnostima govorili Ljerka Šimunić, Davor Bobić, Branko Klinec, i Vladimir Kečkan, osvrćući se na rad Gradskog muzeja, održavanje Varaždinskih baroknih večeri, građansku samoobranu i doprinos vatrogasaca tijekom Domovinskog rata.
Skupu su nazočili i varaždinski biskup mons. Bože Radoš, Nikola Slunjski, prof., voditelj Centra izvrsnosti za nacionalnu povijest, kao i predstavnici braniteljskih udruga.
