Na rehabilitacijsko-smještajnom objektu Minerva traju opsežni radovi zahvaljujući kojima će najveća zgrada Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice do kolovoza 2020. godine postati energetski učinkovit objekt i dobiti novi izgled koji će promijeniti vizuru grada. Riječ je o najvećem projektu energetske obnove u cijeloj Hrvatskoj, čija je ukupna vrijednost 82,5 milijuna kuna.Istaknuto je to na uvodnoj konferenciji projekta „Energetska obnova Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice“ koja je održana 4. rujna, u Minervi. Projekt se financira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj, a ulaganje je, nakon provedenog postupka javne nabave radova, vrijedno 82,5 milijuna kuna.Ukupna ugovorena vrijednost projekta iz Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava je 73.479.550,52 kuna s PDV-om, dok je vrijednost prihvatljivih troškova projekta 68.539.437,14 kuna, od čega bespovratna EU sredstva iznose 37.808.597,92 kuna ili 55 %. Iz nacionalnog Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata odobreno je 10 milijuna kuna, a preostalih 35 milijuna kuna osigurat će Bolnica.
Naš sugovornik vezano uz najnovije investcije u objekte bolnice je Denis Kovačić, dr. med, spec. fizijatrije, koji na mjesto ravnatelja došao s pozicije pomoćnika ministra zdravstva, a i ranije je u svojoj karijeri bio ravnatelj spomenute ustanove. U međuvremenu bio je i ravnatelj Poliklinike za reumatske bolesti, fizikalnu rehabilitaciju dr. Drago Čop u Zagrebu, u vlasništvu Grada Zagreba. Dvije godine bio je direktor Sektora za zdravstvo i zdravstveni turizam Sunce koncerna, pet godina je radio u Medikolu, kao pomoćnik odnosno zamjenik ravnatelja, a i kao voditelj podružnice u Čakovcu.
- Veliki su projekti u sklopu Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice u tijeku. Osim na energetskoj obnovi zgrade Minerve,te drugih objekata kompleksa gradit će se i spinalni centar, pa za početak recite nešto više o projektima energetske obnove, u kojoj su fazi, koji su rokovi?
- Tako je, trenutno je bolnica krenula u jedan veliki investicijski ciklus. Jedan dio te priče su projekti energetske obnove, neki su u visokoj fazi pripremljenosti i pred provedbom. Evo najveći, a to je energetska obnova objekta Hotel Minerva koji je dio bolničkog kompleksa već je dva mjeseca u skelama jer je izvođenje radova na energetskoj obnovi krenulo. Pored Minerve, a to je sad u pitanju nekoliko tjedana ili mjesec dva, kreće se u obnovu ostatka bolnice; Termi i Konstantinova doma, to je onaj stari dio bolnice i kao treći object Lovrina kupelj kojega naši korisnici prepoznaju kao “Dom dva” u svakodnevnoj komunikaciji. To su projekti energetske obnove, a u visokoj fazi pripreme je i projekt izgradnje novog spinalnog centra tj. objekta Nacionalnog centra za liječenje i rehabilitaciju osoba s ozljedom kralježnične moždine.
- Kako u takvim uvjetima funkcioniraju bolničke djelatbnosti
S obzirom na to da su radovi u tijeku te su objekti pod skelama, veći je izazov poslovati pa zato molimo pacijente i korisnike za strpljenje jer sami radovi odvijaju se kako bi njima danas-sutra bilo ugodnije i bolje. Sam projekt, što se Minerve tiče, vrijedan je oko 82,5 milijuna kuna od čega se otprilike 50 posto financira dodatnim sredstvima iz fondova, a ostatak je razlika koju osigurava sama bolnica iz kreditnog zaduženja kojeg pokriva iz svog poslovanja.
- Što obuhvaća projekt, koji će sve radovi biti izvedeni ?
- Projekt obuhvaća obnovu fasade u svrhu energetske učinkovitosti, zamjenu kompletne stolarija, sanaciju ravnih i kosih krovova. Oni koji poznaju Minervu znaju da je građena osamdesetih, prije skoro 40 godina kao i da nije bilo gotovo nikakvih ulaganja. Oduvijek je, gotovo od same izgradnje bilo i problema s procurivanjem što znači da ćemo se sada riješiti i tih briga. U projektu je obuhvaćena i kompletna energetika koja podrazumijeva klimatizaciju i ventilaciju svih prostora. Prostori do sad nisu bili klimatizirani što je u zadnjih desetak godina zbog visokih temperatura predstavljalo veliki problem. Također uključena je i kompletna onbova elektroinstalacija sa sustavima dojave, signalizacije itd. Na krovu bi se trebala nalaziti I jedna fotonaponska elektrana, neki kažu kapaciteta za 85 kućanstava te se prevodimo iz razreda B ili C u A + klasu energetske učinkovitosti. Tu naime ne mislimo stati, već ciljamo kroz niz godina izvršiti što više ulaganja u kompleks te nam je cilj dugoročno se pozicionirati kao lječilišni hotel s četiri zvjezdice na zdravstveno turističkom tržištu.
- Nakon Minerve nastavljate radove na drugim objektima, kojim sljedom idete dalje?
Ovaj drugi projekt energetske obnove koji sam spomenuo je zgrada Termi i Konstantinov dom koji su po količini radova slični.Te lokacije stari su dio bolnice te su projekti sami za sebe u vrijednosti 43 milijuna kuna, također 50% sufinancirani od strane fondova. Što se tiče Minerve, ona bi trebala biti gotova tijekom kolovoza iduće godine, a nakon što prođu kontrole za preostala dva projekta, njihova će izgradnja trajati također oko godinu dana od početka radova. Zadnji ali ne manje važan projekt je izgradnja Nacionalnog centra za rehabilitaciju i liječenje osoba s ozljedama kralježnice i kralježnične moždine. To je novi objekt koji će se graditi, a vezati na postojeći objekt Termi. Time će se povezivati prostori vezani uz hidroterapiju s novim smještajnim objektom kaskadnog oblika površine oko 6700 metara kvadratnih. Kompozicija novog objekta uz osamdesetak kreveta, kako struka nalaže, sadržavat će razne prostorije poput konferencijskih soba, ambulanti itd., a koje će biti zagrijavane našim termalnim vodama.
- U sklopu ovih obnova zasad nije i bazenski dio?
- Smatram da je bazenski dio najbolje uređeni dio u starom dijelu bolnice. Bazenski dio renovirali smo prije petnaest godina kada smo radili kompletnu rekonstrukciju hidroterapije te nakon toga “bazen pet”, kako ga nazivaju nai korisnici bio je renoviran. Naravno da uvijek treba ulagati, ali bazenski dio u odnosu na smještajni dio je u znatno komfornijem stanju. Naglasak u ovo vrijeme treba biti na Nacionalni spinalni centar za osobe s ozlhedama kralješnice. Time se naša bolnica bavi već godinama te smo postigli status “nacionalnog” jer smo jedina bolnica u Hrvatskoj koja se bavi pacijentima s takvom vrstom ozljeda pa pacijenti iz cijele Hrvatske nakon akutnog tretmana u odijelu traumatologije dolaze upravo ovdje često na dugotrajni boravak i višemjesečnu terapiju što je jedan iznimno težak pothvat koji zahtijeva jednu iznimno kvalitetnu stručnu, ali i psihološku pomoć.Ovim ulaganjima podižemo komfor pacijenata što omogućava bolje uvijete za oporavak i rehabilitaciju te je upravo to razlog zašto je ovaj projekt od iznimne važnosti za našu bolnicu. Također, moja uloga kao pomoćnika ministra zdravstva dovela je do toga da smo ostvarili status referalnog centra ministarstva zdravstva 2016. godine što je potpomoglo realizaciji i pripremi ovoga projekta kao nacionalnog centra. Sam projekt, u potpunosti je pripremljen na papiru te je i bolnica investirala oko 7 milijuna kuna u samu pripremu jer projekt se možda nikada ne bi niti pokrenuo da nije bilo ljudi u Hrvatskom saboru koji su progurali projekt do toga da bolnica pripremi i započne projekt vlastitim sredstvima te smo sada u visokoj fazi pripreme za raspisivanje samog natječaja.
- Kolika će biti cijena izgradnje i uređenja Spinalnog centra?
Prema našim preliminarnim projektantskim troškovnicima, projekt je vrijedan oko 101 milijuna kuna dok nama nedostaje kojih 19 milijuna kuna kako bi zatvorili financijsku konstrukciju za kompletni projekt. S obzirom na to da je u pitanju status nacionalnog bolničkog centra, potrebno je financiranje na nacionalnoj, a ne samo lokalnoj razini pa smo iz tog razloga vodili niz razgovora s Ministarstvom zdravstva te se nadam da smo prigodom našeg zadnjeg posjeta riješili i taj problem. Mi smo dakle spremni za raspisivanje javnog poziva za izgradnju, a onda u drugoj fazi slijedi nam i opremanje gdje radimo jedan veliki iskorak u području rehabilitacije pacijenata uvođenjem odjela robotizirane rehabilitacije.
- Vaše znanje, vaša struka i ljekovita voda to je sretan spoj, no je li to dovoljno?
- Što se tiče struke, mislim da je uz sve probleme koje zdravstvo danas ima ne samo kod nas već i u drugim, pa i nama susjednim zemljama kao što je Slovenija su liste čekanja, koje su duge, a I cijena je takva kakva je. Za one koji provode zdravstvenu zaštitu sredstava je nedovoljno, a za one koji plaćaju cijene su prevelike, ali mislim da postoji prostor za poboljšanje u svakom slučaju. Konkretno što se tiče struke, kod nas se ona se konstantno razvija, a i specifičnost naše rehabilitacije je u tome da se rehabilitacija u Hrvatskoj u 95 posto slučajeva provodi u specijalnim bolnicama. Vrlo je malo slučajeva rehabilitacije u općim bolnicama ili klinikama. Mi imamo na klinikama u Zagrebu, onima koje su klinike za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju, tek kojih dvadesetak kreveta dok je u cijeloj Hrvatskoj službenih te ugovorenih oko 2100 kreveta za te potrebe od kojih je dvije tisuće u specijalnim bolnicama. Specifična situacija rehabilitacije u Hrvatskoj je ta da smo radi spleta okolnosti, može se reći naše povijesti i rata u zaostatku s komforom, ali nam je broj stručnjaka stabilan te u porastu dok zemlje kao što su Slovenija imaju obrnuti scenarij. Ne moramo se zbog toga žaliti jer projekti kao što su ovi rješavaju i taj problem komfora dok je manjak struke nešto što je teško riješiti u kratkom roku.
- Koliko je danas bitan faktor ljekovita termalna voda?
- Što se tiče ljekovite termalne vode, to je jedna tradicija liječenja koja se tisućljećima koristila, pa se koristi i danas. Uz razno razne gastronomske i smještajne ponude, upravo su termalne vode oduvijek motiv dolaska određenog postotka populacije.Kao što vidite, naš je centar jedan kompleksan, isprepleten “organizam” koji pokriva područja zdravstvenog turizma, prave medicine itd. , ali uvijek moramo voditi računa da smo i najveća rehabilitacijska ustanova u Hrvatskoj s najvećim brojem ugovorenih kreveta, oko 500 što je gotovo četvrtina u cijeloj Republici Hrvatskoj.
- Imate li neki program specijalizacije i vezanja novih mladih dolazećih specijalizanata za vašu instituciju?
- Općenito po pitanju toga u sustavu vlada jedan nekonstruktivan nered. Na temelju toga što sam od 2002. - 2006. ovdje bio ravnatelj bolnice, mogu vam reći da smo tada kad smo potpisivali ugovore sa specijalizantima, ugovore potpisivali tako da smo specijalizante vezali na dvostruko veći vijek od rada koji je bio propisan za specijalizaciju što znači umjesto četiri na osam godina, a kasnije ne vise na dvostruko nego barem toliko koliko je trajala specijalizacija. Na žalost, zbog iznimnog broja izmjena pravilnika u Ministarstvu, došlo je do toga da je jedan pravilnik bio pod tolikim pritiskom liječničke komore, specijalizanata i javnosti da se dozvolilo nakon specijalizacije, gotovo bez ikakve obveze prema matičnoj kući koja je plaćala specijalizaciju da specijalizant ode. To nije dobro zato što su to iskoristile neke glavne zdravstvene ustanove poput onih iz Zagreba koje nemaju tolikih problema s kadrom kao što imaju slične nama manje periferne ustanove. U našem slučaju, ta je sustavna pogreška dovela do toga da nam nedostaje ponekih struka, te liječnika kao što su primjerice fizijatri.
