Varaždinska županija postiže sve veće rezultate na zaštiti i brendiranju poljoprivrednih proizvoda na nacionalnoj i europskoj razini, a u povodu najnovijih aktivnosti na zaštiti “Varaždinskog bučinog ulja” razgovaramo s dr. sc. Dragutinom Vincekom, pročelnikom Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Varaždinske županije.
- Recite nam nešto više o tome kako ste pristupili zaštiti i brendiranju lokalnih poljoprivrednih proizvoda i koji su ciljevi i rezultati?
- Kroz povijest, generacije i generacije ljudi izgrađivale su svoje lokalne identitete. Učeći na greškama, usavršavali su svoje vještine i znanja, te čuvale od zaborava poljoprivredne proizvode. Na taj način ujedno se je i štitio i krajobraz, koji je ostao takav kakav jest kroz uzajamno djelovanje poljoprivrednog proizvoda i načina proizvodnje. U današnje vrijeme, ta poveznica između proizvoda, mjesta i ljudi, pronalazi sve veću nišu potrošača zainteresiranih za kakvoću proizvoda koja proizlazi iz tradicije i lokalne tipičnosti. Potrošači žele biti upoznati s područjem gdje je proizvedena hrana, biotehnologijom proizvodnje i prerade te hrane, ali i ljudima koji se tim poslovima bave.
Europska unija još je devedesetih godina uspostavila jedinstven sustav koji omogućuje zaštitu naziva tradicionalnih proizvoda čija kvaliteta i posebne značajke nastaju pod utjecajem ljudskih ili prirodnih čimbenika specifičnih za određeno zemljopisno područje ili su pak proizvedeni prema tradicionalnim recepturama ili metodama proizvodnje. Takvi proizvodi označeni su znakom za zaštićenu oznaku izvornosti, zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ili zajamčeno tradicionalni specijalitet. Upravo taj znak na ambalaži proizvoda, neposredno uz naziv, potrošaču jamči kupnju autentičnog i kontroliranog proizvoda, priznate kvalitete i lokalnog podrijetla.
Prvi korak u zaštiti naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda jednom od oznaka iz sustava kvalitete je udruživanje proizvođača i sastavljanje zajedničke Specifikacije proizvoda koja čini sastavni dio zahtjeva za zaštitu naziva. Postupak zaštite provodi se prvo na nacionalnoj razini, a započinje podnošenjem zahtjeva Ministarstvu poljoprivrede koje nakon uspješno provedenog postupka donosi Rješenje o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda kao ZOI, ZOZP ili ZTS. Nakon donošenja spomenutog Rješenja, naziv proizvoda zaštićen je na području Republike Hrvatske, a registracija oznake na razini Europske unije nastavlja se podnošenjem zahtjeva za registraciju oznake Europskoj komisiji.
Nakon donošenja Rješenja o prijelaznoj nacionalnoj zaštiti naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda kao ZOI, ZOZP ili ZTS, podnositelj zahtjeva Ministarstvu dostavlja dokumentaciju koja čini zahtjev za registraciju naziva ZOI, ZOZP ili ZTS na razini Europske unije. Ovu dokumentaciju Ministarstvo prosljeđuje Europskoj komisiji čime započinje postupak registracije oznake na razini Europske unije. Uspješno proveden postupak registracije oznake završava donošenjem Provedbene Uredbe o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla ili registar zajamčeno tradicionalnih specijaliteta, čime je naziv proizvoda zaštićen na području cijele Europske unije. Iako u nas prevladavaju mala obiteljska gospodarstva, ona mogu u Hrvatskoj preživjeti kao što preživljavaju drugdje a mnoga od njih mogu, baš kao i posvuda u Europi, biti važan izvor rasta. Zajednički suživot ljudi i proizvoda na vremenskoj skali, obilježili su svakojaki povijesni događaji (ratovi, bolesti, politike …), koji ni u kojem obliku nisu promijenili taj odnos. I nadalje se, unutar malih seljačkih gospodarstava prenosi tradicija proizvodnje na nove generacije i tako čuva povijest našeg kraja.
- Koji su proizvodi iz Varaždinske županije do sad prepoznati na hrvatskoj, a koji na međunarodnoj razini?
Varaždinska županija u suradnji sa poljoprivrednim proizvođačima, udrugama i klasterima radi intenzivno na zaštiti i promociji tradicionalnih proizvoda. Neki od tih proizvoda koji su već zaštićeni na razini EU ili su u postupku zaštite su:
Varaždinsko zelje (Zaštićena oznaka izvornosti EU):
https://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/registeredName.html?denominationId=9105
Zagorski puran (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla EU):
https://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/registeredName.html?denominationId=11801
Zagorski mlinci (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla EU):
https://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/registeredName.html?denominationId=21384
Varaždinski klipič (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla u RH - u postupku registracije na razini EU):
https://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/appliedName.html?denominationId=21438
Zagorski štrukli (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla u RH - u postupku registracije na razini EU):
Varaždinsko bučino ulje (Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla u RH - u postupku registracije na razini EU):
Zagorski bagremov med (Zaštićena oznaka izvornosti u RH - u postupku registracije na razini EU).
Zajedničko svim ovim proizvodima je da se u potpunosti ili djelomično proizvode (mogu proizvoditi) na području Varaždinske županije (definirano zemljopisno područje).
Sam postupak zaštite može se vidjeti na ovoj poveznici :
Osim ovih proizvoda zaštićenih nekom od oznaka EU, varaždinska županija ima također paletu proizvoda zaštićenih jamstvenim žigom pri zavodu za intelektualno vlasništvo, a to su:
Vabučin-namaz od bučinih koštica; Kučanski koščičjak; Trnovečka makovnjača; Varaždinski medenjaci; Vidovečki gibanik; Ludbreški rozetlin; Medena rakija/medica.
Sada je na redu Ludbreški hren, brend ludbreškog kraja. Da bi se krenulo u zaštitu pojedinog proizvoda potrebno je imati pisane dokaze o postojanju i korištenju imena proizvoda (Ludbreški hren) 20 do 30 godina unatrag. Isto tako važno je da taj proizvod „živi“ i da se naziv koristi u svakodnevnom govoru (korištenje puno imena proizvoda, izdavanje računa i faktura na kojima stoji puni naziv proizvoda, …). Kada to imate, tada skupina proizvođača (udruga, klaster, …) mogu podnijeti zahtjev prema Ministarstvu poljoprivrede u smislu zaštite. Osim formalnih dokaza, potrebno je izraditi specifikaciju proizvoda i jedinstveni dokumenta, kroz koje se elaborira i dokazuje tvrdnja da Ludbreški hren zaslužuje biti zaštićen nekom od oznaka. U ovom slučaju Ludbreški hren će se štiti oznakom zemljopisnog podrijetla.
Varaždinsko bućino ulje - zaštita naziva
- Što se očekuje od najnovije zaštite - Varaždinskog bućinog ulja i dokle ste stigli?
Udruga „Varaždinsko bučino ulje“ u suradnji sa Varaždinskom županijom pokrenula je postupak zaštite naziva „Varaždinsko bučino ulje“ oznakom zemljopisnog podrijetla.Zahtjev za zaštitu s opsežnom dokumentacijom, na kojoj se radilo godinu i pol dana, predan je 28. veljače 2019. godine Ministarstvu poljoprivrede. Rješenjem Ministarstva poljoprivrede od 12. prosinca 2019. Varaždinsko bučino ulje je zaštićeno oznakom zemljopisnog podrijetla na razini RH (nacionalna zaštita), a u roku od 1,5 do dvije godine očekujemo zaštitu i na razini EU.Time se Varaždinsko bućino ulje pridružuje proizvodima Varaždinske županije koji već jesu pod jednim od oblika zaštite u EU i/ili RH.
Zaštita proizvoda omogućava svakom potrošaču (oznaka na proizvodu) istinitost u tvrdnji (iza koje stoji Država i EU) da je proizvod zaista taj za koji se izdaje, a ne da su varijacije na temu. Osim potrošača, zaštita bi trebala imati i pozitivne konotacije i prema proizvođaču (veća cijena, veća proizvodnja …).
Povijest i tradicija
- Koje su posebnosti na kojima zasniva priča o Varaždinskom bučinom ulju ?
- Zaštita proizvoda „Varaždinsko bučino ulje“ temelji se na njegovoj tradicionalnoj proizvodnji u varaždinskom kraju - proizvodnja na području Varaždinske županije ima višestoljetnu tradiciju - u starijim povijesnim zapisima navedeno je da su se još prije 150 godina u selu Biškupec pokraj Varaždina lokalni stanovnici bavili uzgojem buća te proizvodnjom bućinog ulja, no ima i čitav niz drugih zanimljivih čimbenika:
Polovicom 19. stoljeća – počinje manufakturna proizvodnja - proizvođači bućinog ulja počeli su se predstavljati na gospodarskim izložbama.Već na Prvoj dalmatinsko-hrvatsko-slavonskoj gospodarskoj izložbi 1864. godine u Zagrebu, jedina bućina ulja bila su predstavljena upravo iz Varaždinske županije
- proizvodili su ih barun Metel Barlabaševečki Ožegović iz sela Bela te barun Juraj Rauch iz sela Martijanec, oboje iz Varaždinske županije.Od 1917. godine počela je industrijska proizvodnja - u Streljačkoj ulici br. 4. u Varaždinu počela je s radom Prva varaždinska hidraulička proizvodnja ulja, koju je otvorio građevni i umjetnički bravar Josip Batan.Veliki napredak i povećana proizvodnja „Varaždinskog bučinog ulja“ omogućena je radi korištenja strojeva – ljuštilica, kojima je dokinut dugotrajan postupak ljuštenja (luzanja) bučinih sjemenki prije prerade.
Tradicija korištenja „Varaždinskog bučinog ulja“ u prehrani na području Varaždinske županije seže u 18. stoljeće, a i danas je tipičan prehrambeni proizvod za sjeverozapadnu Hrvatsku, a osobito za Varaždinsku županiju o čemu su u svojoj publikaciji pisali hrvatski Gastronomadi navodeći „Varaždinsko bučino ulje“ kao jednu od „gastro ikona“ tog kraja .
Uzgoj – idealni uvjeti
Također treba spomenuti da ovdje postoje odlični uvjeti za uzgoj buća golica – tlo i mikroklima imaju značajnu ulogu u uzgoju buća zbog čega „Varaždinsko bučino ulje“ postiže posebnu kvalitetu u takvim klimatskim i pedološkim uvjetima (povoljan raspored oborina, ravnice i blago nagnute površine, smeđe kisela i eutrična tla).Oko 20 posto proizvodnje buče u Hrvatskoj odnosi se na Varaždinsku županiju: u našoj županiji je oko 1.100 hektara poljoprivrednih površina pod bučom, što je iznimno puno s obzirom da je u cijeloj Hrvatskoj pod bučom ukupno oko 4.500 hektara poljoprivrednih površina. Proizvodnja OPG-ova iz Varaždinske županije se je na 0,3 hektara, pa do više od 10 hektara.
Posebnosti proizvoda
- „Varaždinsko bučino ulje“ ima image jednog od najkvalitetnijih bučinih ulja na domaćem tržištu jer proizvodi se iz sjemenki buča najbolje kvalitete tradicionalnim postupkom uz prženje. U odnosu na proizvodnju drugih biljnih ulja, prerada bučinih sjemenki u „Varaždinsko bučino ulje“ je specifična i različita jer se dobiva mehaničkim procesom i uz upotrebu topline, bez dodavanja aditiva, što rezultira uljem visoke kvalitete.
Sadrži visoki udio nezasićenih masnih kiselina poput esencijalne linolne i oleinske kiseline, a i općenito sastav masnih kiselina svrstava „Varaždinsko bučino ulje“ među najznačajnije izvore omega-3 nezasićenih masnih kiselina čiji je učinak na zdravlje i znanstveno dokazan. Bućino ulje sadrži velike količine vitamina E, od kojih γ-tokoferol ima najsnažnije antioksidativno djelovanje.O „Varaždinskom bučinom ulju“ provedena su mnoga znanstvena istraživanja koja su potvrdila zdravstveni učinak bučinih sjemenki i gotovog proizvoda, što je preduvjet povećanja proizvodnih kapaciteta te samoj konkurentnosti proizvoda na tržištu. Osim što pozitivno utječe na metaboličke procese te na imunološki sustav, to ulje smanjuje i koncentraciju kolesterola u krvi; preventivno djeluje na reguliranje krvnog tlaka; ublažava poteškoće kod upalnih procesa mokraćnog sustava, pozitivno utječe na funkcije mozga, pozitivno utječe na kožu, na vid te na koncentraciju.
„Varaždinsko bučino ulje“ ima izrazit, specifičan i jedinstven okus. Koristi se u gastronomiji i kulinarstvu kao preljev za salate u kombinaciji s octom, u jelima od povrća, tjestenine, mesa i kao dodatak kolačima, a ponekad i kao preljev desertima (sladoledu).
- Koje su aktivnosti na promociji dosad obavljene - tiskali ste promotivne materijale, u atriju županijske palače i po sajmovima promoviraju se ti proizvođači i njihovi proizvodi, što bi u tom pogledu trebalo pojačati da sve to bude vidljivije i profitabilnije?
Dosadašnje aktivnosti na promociji bile su:
Godine 2018. – ponovno je pokrenuta udruga Varaždinsko bučino ulje – broji 35 članova – od 2019 godine pokrenuta Facebook stranica; travnja 2018. – izdana kuharica – knjiga recepata Varaždinsko bučino ulje koja je tiskana u 1.500 primjeraka na hrvatskome i na engleskom jeziku. U travnju 2018. održani su treći Dani okusa varaždinskog kraja koji promoviraju tradicionalna jela ovog kraja, a prošle godine su prvi put bili tematski te posvećeni buči i Varaždinskom bučinom ulju.Početkom svibnja predstavljena je originalna boca za Varaždinsko bučino ulje – bocu mogu koristiti svi proizvođači članovi udruge čija bučina ulja zadovoljavaju najviše kriterije kvalitete.
U kolovozu organiziran je „Bučograd“ u atriju Županijske palače u sklopu Špancirfesta posvećen isključivo Varaždinskom bučinom ulju i proizvodima od buče, a održane su i radionice za djecu, te tiskana brošura s podacima o svim proizvođačima bučinog ulja iz Varaždinske županije.
