Ministrica znanosti i obrazovanja, prof.dr. sc. Blaženka Divjak, u svom je mandatu prošla Scile i Haribde, počevši od štrajka "prosvjetara", do informaticazije i kurikularne reforme i ogromnih ulaganja u školstvo i uspješno položila sve ispite, a u zadnjem razdoblju sve se to spojilo i s Hrvatskim predsjedanjem Vijećem EU-a i pandemijom COVID -19.
Evo što je na kraju mandata napisala na svom fb profilu: "Zahvaljujem svima vama koji ste mi posljednje tri godine pružali podršku u uvođenju promjena u obrazovanje i znanost u Hrvatskoj i davali sve od sebe da te promjene zažive. Ušla sam u Vladu 2017. kao stručnjak u području obrazovanja i znanosti na poziv HNS-a, iako se do tada politikom uopće nisam bavila. Nije mi bio cilj biti ministrica već sam preuzela tu zahtjevnu i odgovornu dužnost u teškim vremenima i ostvarila ono što sam obećala, a to je kurikularna reforma općeg obrazovanja, reforma strukovnog obrazovanja, poticanje izvrsnosti u obrazovanju i znanosti, kao i rekordno ulaganje u obrazovanje i znanost. Način na koji je sustav obrazovanja odgovorio na krizu uzrokovanu koronavirusom pokazuje da smo uspjeli obrazovanje učiniti sposobnim odgovoriti na izazove i potrebe društva, pa čak i krizne situacije.
Međutim, rezultati parlamentarnih izbora pokazali su da građani očekuju da ministri budu političari s izbornim legitimitetom. Stoga se ja vraćam svojoj akademskoj karijeri i nadam se da će se svi ovi reformski procesi nastaviti.
To naravno ne ovisi samo o budućem ministru ili ministrici već i o tome koliko ljudi u sustavu obrazovanja i znanosti žele i bore se za promjene te koliko smo mi kao društvo zreli i odgovorni. Za neizvjesnu jesen sve je pripremljeno i to omogućuje budućem ministru ili ministrici lakši početak.
Veliki projekt cjelodnevne nastave koji je pripremljen sljedeći je veliki korak i čini se da oko njega postoji široko suglasje te može biti dobar primjer i test kontinuiteta politika u obrazovanju.Svima želim zdravlja i snage da u ovim teškim vremenima pokažemo zajedništvo i sposobnost da izazove pretvorimo u prilike. BD
Nakon rezultata parlamentarnih izbora, s još uvijek aktualnom ministricom znanosti i obrazovanja, prof. Blaženkom Divjak dala je ekskluzivni intervju za news portal HIA. Ministrica se u razgovoru osvrće na razdoblje koje je provela u Vladi Andreja Plenkovića, izazove vezane uz Covid-19, te rezultate koje je polučila u ovom vrlo zahtjevnom vremenu i resoru.
- Ukratko se osvrnite na svoj mandat i recite nam što mislite da se najviše promijenilo Vašim dolaskom na mjesto ministrice znanosti i obrazovanja?
- Prije tri godine sve su promijene u obrazovanju bile zaustavljene različitim ideološkim prepucavanjima i u obrazovanje i znanost nije se uopće ulagalo. Danas su promjene u obrazovanju svima vidljive i imamo rekordna ulaganja u obrazovanje i znanost.
- Koliko su Vam poteškoća pravili odlasci nekih suradnika?
- Kada sam došla na čelo MZO bio je dio dužnosnika iz prethodne ekipe, kao što su ljudi vezani uz HRAST (Šlezak i Glumčić) i bilo bi je drago kada su konačno otišli jer njihov cilj nisu bile kvalitetne promjene u obrazovanju i znanosti. Srećom relativno brzo su otišli. Od dužnosnika koji su došli kao dio moje ekipe prije kraja mandata otišao je samo prof. Vlado Prskalo iz osobnih razloga, ali je nastavio surađivati s nama na temama strukovnog obrazovanja do kraja. Međutim, jako je teško raditi s malom ekipom stručnjaka kakvu sam ja imala u MZO tako da nam je bilo važno što smo u kurikularnoj reformi Škola za život imali veliku podršku mentora iz škola njih oko 300 koji su radili edukacije za oko 50.000 ljudi u školama, razvijali kurikulume i većinu videolekcija u nastavi na daljinu.
- Informatiku ste na velika vrata uveli u škole, možete li pojasniti kako je to utjecalo na borbu s Covid-om i restrikcijama?
- Uvođenje kurikularne reforme koja je značila modernizaciju više od 40 kurikuluma od kojih su neki datirali iz 1995., a u sklopu toga i uvođenje obvezne Informatike u sve osnovne škole te najveće opremanje škola u povijesti, značilo je brzu digitalnu transformaciju škola. Istodobno su se godinu dana provodile edukacije za sve učitelje, nastavnike i stručne suradnike u školama njih više od 50.000. Dobar dio tih edukacija bio je online preko platforme Loomen i to je pridonijelo podizanju digitalnih vještina svih, a posljedično nas dobro pripremilo za brzo i dobro uvođenje nastave na daljinu
Nažalost, bilo je i „pobuna“ protiv Loomena, ali zato kada smo uvodili nastavu na daljinu svi su htjeli baš Loomen jer su se na njega naviknuli, iako smo nudili i druge platforme kao što su MS Teams ili Google Classroom. A da ne govorimo koliko je političara i sindikalista vikalo da nama ne trebaju niti kompjuteri niti tableti u školama.
- Jeste li zadovoljni postignutim i kakvi su ukupni rezultati ovog neobičnog obrazovnog razdoblja?
- Zadovoljna sam svojim mandatom jer smo ostvarili rezultate po sva četiri cilja koja sam od početka isticala: kurikularna reforma, reforma strukovnog obrazovanja, izvrsnost u znanosti i relevantno visoko obrazovanje. Po prvi put je uvedena kurikularna reforma u škole, i u učionice, uvedena obvezna informatika u 5. i 6. razrede osnovnih škola te izborna informatika za niže razrede, a 500 najboljih učitelja godišnje nagrađuju s 10 000 kn bruto, a osigurali smo im i status službene osobe, napredovanje po kriterijima izvrsnosti.
Nadalje, sustav je očišćen od varalica s lažnim diplomama. Pokrenuta je reforma strukovnog obrazovanja s više od dvije milijarde kuna ulaganja. Hrvatska znanost je konačno u društvu izvrsnih s ulaskom CERN i ESA, a ulaganja u znanost i visoko obrazovanje narasla su za 25 posto. Osigurano je 10.000 stipendija za siromašne studente i 34.000 za deficitarne studije godišnje.Jedino je reforma visokog obrazovanja pala u drugi plan i zasjenili su je procesi u školama, a nismo je mogli brže provesti zbog otpora jakih klika unutar akademske zajednice, ali i nedostatka političke podrške unutar Vlade.
- S obzirom na činjenicu da je RH predsjedala Vijećem Europe, vjerojatno imate uvid u to kako se Hrvatska nosila s izazovima obrazovanja za vrijeme zdravstvene krize, u odnosu na neke druge zemlje?
Nastavu na daljinu smo pokrenuli brzo i uspješno – bolje od mnogih drugih država EU koje su i bogatije od nas. I za to su nam svi odali priznanje – pogledajte samo izvješća EK, Svjetske banke, UNESCO-a. Tri su ključna razloga: dobro strateško planiranje i podrška, oprema u školama i kod učitelja i učenika, te motivirani i educirani nastavnici.
Ako bi samo jedan izostao ne bismo bilo uspješni. Stoga svima koji su se prilagodili i radili po novim pravilma od srca zahvaljujem počevši od učitelja, ravnatelja i stručnih suradnika preko mentora Škole za život, CARNET-a i drugih u potpori do učenika i roditelja. Roditelji su podnijeli veliki teret. Naravno bilo je i onih nastavnika i učitelja koji su se nisu snašli ili su digli ruke od nastave na daljinu, ali takvi su bili u manjini. Paralelno s time ja sam svaki mjesec pripremala i vodila barem jedan sastanak sa svim ministrima obrazovanja i znanosti država članica EU što je bilo naporno, ali nam je i dalo priliku da učimo jedni od drugih.
- Na kraju mandata vraćate se u svoju akademsku bazu, ali ostavljate li otvorenu neku mogućnost da vas vidimo u nekim sličnim budućim angažmanima?
- Nažalost, kod nas stručnjaci koji nisu članovi stranaka, jednostavno teško dolaze na pozicije koje im omogućuju da daju svoj doprinos. Meni je to omogućio HNS iako nisam članica stranke.Birači to nažalost nisu „nagradili“. Jer kod nas se još uvijek ministre procjenjuje po „političkim bojama“, a ne po rezultatima. A kada ste stranački čovjek, pogotovo u velikim strankama, jednostavno nemate slobodu da radite stručno, već morate „slušati“ što stranka kaže, a to pretpostavlja velike kompromise i odustajanja od reformi, koje bi eventualno mogle utjecati na izborni rezultat. Sigurna sam da ove reforme koje je moj stručni i nestranački tim proveo ne bi mogla provesti ekipa iz HDZ-a ili SDP-a.
