Sopranistica Jelena Štefanić zakoračila je čini se na novu stepenicu svoje pjevačke karijere. Nedavni debi Leonore ( Trubadur ) u HNK Osijek, nastupi na Creskim kulturnim večerima, operetni debi Rosalinde na ljetnom operetnom festivalu u njemačkom Mullheimu, uloga Donne Anne ( Don Giovanni) u HNK Osijek, uloga Prve Dame ( Čarobna frula) u Državnoj operi, Ruse, Bugarska, Angelice ( Orlando) u Konstanzu samo je dio najnovijih angažmana. I na koncertnom podiju ostvarila je Jelena mnogobrojne solističke nastupe u Hrvatskoj, Austriji, Poljskoj, Njemačkoj i Kini. U najznačajnije spadaju Musikverein Graz, Musikverein Wien , Concert Hall NCPA Peking, Hanghzou Grand Theatre, Great Hall of the People, China.
Jelena Štefanić, nakon završene Srednje glazbene škole u Varaždinu, u klasi prof.Darije Hreljanović upisuje Akademiju za glazbu i scensku umjetnost u Beču. Na istoj akademiji magistrira i smjer opere u klasi Gabriele Lechner, te dirigenta Cristoph Ulrich Meiera.Na početku svoje karijere pjeva uloge poput Lehrbub-a u Majstorima pjevačima / Wagner, ansambl rolu studenta u Boccacciu / von Suppe u bečkoj Volksoperi,te ulogu Maruše u Božičnoj priči/ Matz u HNK Varaždin,a gostovala je i u Bunka Kaikan,Tokio.Prije šest godina Jelena je pozvana kao prva hrvatska pjevačica na prestižno natjecanje „Operalia“ čuvenog Placida Dominga u Pekingu,Kina. U kratkom intervjuu predstavila nam je svoje želje i planove za predstojeće ljeto.
-Kakve su pripreme za ljeto, gdje vas možemo vidjeti i čuti, na kojim pozornicama, u kojim ulogama?
Prošlog ljeta imala sam priliku prvi put zapjevati Leonoru iz Verdijeva Trubadura na Cresu. Bila je to poluscenska izvedba pod vodstvom maestra Simona Dešpalja,a gušt je bio još veći jer sam pjevala sa zbilja sjajnim kolegama: Domagojem Dorotićem ( Manrico-Trubadur) , Matijom Meićem ( Grof Luna ), te Dianom Hilje ( Azucena ).
Zahvaljujući toj izvedbi, Leonora me odvela u HNK Osijek. Evo, baš sad me čekaju posljednje dvije predstave za ovu sezonu, onda ju stavljam malo na čekanje jer dolaze na red “ kraljice” i stvarno im se neizmjerno veselim. Radi se o Mozartovim dramskim ulogama Elettre iz Idomenea i Vitelliji iz La Clemenza di Tito.
- Ponovno idete i na Cres?
-Elettru ću krajem ljeta pjevati na Cresu, ponovno sa Simonom Dešpaljem, a Vitellija me čeka u njemačkom Konstanzu. Iskreno, ne znam koja mi je draža ( i teža ). S Elettrom sam imala priliku susresti se u Beču, pjevala sam je na sceni, znam joj nezgodna mjesta, ali unatoč tome i dalje imam veliki respekt prema toj ulozi.
U izvedbi na Cresu dolazi i ona treća arija ludila ( D’ Oreste, D’ Aiace ) koja je uvijek veliki izazov za pjevačicu. Scenske probe su mi već krenule, jer na Cresu neću imati toliko vremena. Samo pet dana, dolazim direktno s predstava iz Njemačke. Dakle, uloga mora biti kompletno spremna do kraja lipnja, tako da se onda samo osvježi. Moram spomenuti da režiju potpisuje Anja Maksić Japundžić i da je veliki užitak raditi s njom. Probe prolaze u opuštenom i pozitivnom ozračju, a to je za pjevača zbilja bitno. Pogotovo kad je u pitanju ovako teška uloga koja me zbilja nakon svake probe psihički i fizički iscijedi.
- Kako vam ide to s uživljavanjem u tako različite uloge, morate se potpuno uklopiti da bi uloga bila vjerodostojna?
- Nije lako svaki dan biti lud.Vitellija je nešto slično, no njen lik nije toliko lud, koliko je promišljena i pokvarena. Ona je spremna na sve, samo da se dočepa vlasti. Zapravo, jedan, da se izrazim ovako “aktualni lik“ i uvijek aktualna tema. Ovu ulogu sam već dugo željela pjevati, samo što prije nisam bila niti dovoljno zrela za nju.
Raspon joj je, doslovno, dvije i pol oktave s velikim skokovima, puno dramatike, a ni koloratura joj ne fali. Ne kažu bez razloga da je ovo najteža Mozartova uloga. Ja tvrdim, Mozartu premijerna pjevačica sigurno nije bila draga jer joj je svašta priuštio.
Probe mi počinju u srpnju i još ne znam što me čeka s te strane. Znam samo da ću ja dati svoj maksimum. Premijera je sredinom kolovoza. Imam još nešto vremena…Samo da kažem da je poziv za gostovanje došao u pravom trenutku. Mali zaokret u repertoar s Leonorom otkrio mi je neke druge mogućnosti mog glasa. Kažem, da nisam pjevala Leonoru, Vitelliju ne bi mogla sada prihvatiti. Naučila sam jednu bitnu stvar, a to je da pjevač prvo mora vjerovati sebi, svom tijelu i intuiciji.
A koncert u Varaždinu ?
Kao što vidite, trenutno sam u stresu, jer uz što održavam kondiciju za Leonoru, paralelno radim probe za Idomenea, učim i “stavljam u grlo“ Vitelliju i spremam još dva koncerta. Jedan je za Njemačku, a drugi je u Varaždinu, 16.lipnja gostovat ću, uz Sofiju Cingulu, na koncertu Armanda Puklavca. Iskreno se veselim stajati na bini sa svojim dragim kolegama i prijateljima. Bit će to jedan divan, opušten koncert i druženje.